. Badurina Slipčević + GLAGOLJSKI TEKSTOVI PASIJE SVETOGA LOVRENCA * 9-24

rimskog martira temelji na legendarnim podacima: rođen je i školovan u
Hispaniji, odakle je zajedno s budućim papom Sikstom II. došao u Rim,
zaredio se za arhiđakona Rimske crkve i postao čuvar crkvene riznice. Kada
je prefekt naredio da se uhiti papa Siksto i osudio ga na smrt, Lovro je htio
poći zajedno s njim u tamnicu. Siksto mu je potom savjetovao da pričeka
-još tri dana, dok ne razdijeli crkveno blago siromasima. Prefekt je odmah
nakon Sikstova pogubljenja tražio od Lovre riznicu koju je on međutim već
bio razdijelio, tako da je na prefektov upit gdje je blago, pokazao siromahe
i rekao da su oni blago Kristove crkve. Zbog toga je Lovro bio osuđen na
mučeničku smrt polaganim prženjem na žaru.! Ovo je mučenje postalo
središnji ikonografski motiv u Lovrinoj hagiografiji. Martir je pokopan na
rimskom groblju uz cestu Via Tiburtina, gdje je kasnije sagrađena i posve-
ćena bazilika San Lorenzo fuori le mur:

Svečev se blagdan spominje u najstarijim martirologijima, u Depositio
Martyrum i u Martyrologium Hieronymiani. Njegova prvobitna vita nije
sačuvana, već o martiriju Sv. Lovre pišu u svojim djelima pisci 4. stoljeća,
Sv. Augustin, Sv. Maksim Torinski, Sv. Ambrozije i Prudencije.* Neki
istraživači na temelju nepovijesnih činjenica u pasiji Sv. Lovre (Cavalieri
1950) te nalazeći sličnosti s martirijem Sv. Polikronija (Delehaye 1933)
sumnjaju u historijsku osobu ovoga mučenika. No o popularnosti i raširenosti
kulta Sv. Lovre svjedoči velik broj različitih latinskih pasija, mirakula,
pjesama i drugih tekstova (passio, miraculum, carmen, inventio, sermo)
koji su nastali tijekom srednjega vijeka, pa i u kasnijim stoljećima. Ove su
hagiografije bile sastavni dio pasionala, sanktorala i zbirki legendi anonimnih
ili poznatih autora.“

Štovanje Sv. Lovre bilo je osobito poznato i rašireno među Hrvatima,
o čemu svjedoče mnoge crkve posvećene ovome svecu među kojima je
svakako najistaknutija trogirska katedrala iz 13. stoljeća.“ Velike je starine
i prikaz Lovrina martirija na zidnoj slikariji s prijelaza 12. na 13. stoljeće u

 

 

 

 

'Trpeći muke Lovro je izrekao rečenicu: “Ecce, miser, assasti unam_partem, gira aliam et
manduca!", cit. prema Varazze 1998: 760 (“Bijedniče, ispekao si mi jednu stranu, okreni
drugu i jedi!", cit. prema Voragine 2015: 106).

O životopisu i kultu Sv. Lovre usp. s. v. Lorenzo, santo, martire (1967);
(1985
*_ s. v. Lorenzo, santo, martire (1967): coll. 108-109.

' Usp. s. v. Laurentius diac. m. Romae (1900-1901); s. v. Laurentius diac. m. Romae (1986).
* Badurina 2006.

       

     

. v. Lovro, sveti

   

 

10