V. BADURINA-STIPČEVIĆ, Još jedna glagoljska verzija Protoevanđelja. SLOVO 56-57 (2006-707) i djetinjstva».“ U raznim glagoljskim spomenicima postoje fragmenti ili cjelovite priče koji su svoj predložak imali u grčkim ili latinskim apokrifnim tekstovima. Tako iz 15. stoljeća potječe glagoljski fragment grčkoga Pseudo-Tomina evanđelja, koji je vrlo vrijedan za slavensku tradiciju ovoga apokrifa.' Početak latinskoga Pseudo- Matejeva evanđelja čita se u dvama hrvatskoglagoljskim rukopisima, iz 1375. i 1470. g..* a spisi slične tematike nalaze se i u nekoliko glagoljskih zbornika." Tekstovi Protoevandelja Jakovljeva zastupljeni su u više glagoljskih izvora.'' Doslovan prijevod dvaju odlomaka grčkoga Protoevanđelja koji se dobro slažu s ćirilskim prijepisima nalazi se u hrvatskoglagoljskim liturgijskim knjigama. Na blagdan Bezgrešnoga začeća Marije Djevice, 8. XII., čitajuseprvetri i početak četvrte glave ovoga apokrifa u rukopisnom brevijaru zagrebačke Metropolitane MR161 iz 1442. i u tiskanim brevijarima, u Baromićevu iz 1493. i Brozićevu iz 1561.'' Nešto je kraći tekst ovoga istoga odlomka sačuvan u glagoljskom fragmentu Fragm. glag. 81, dvolistu brevijara iz 15. st.,'? a znatno pomlađena varijanta nalazi se u bilježnici M. Puhova iz 19. stoljeća.'? Drugi odlomak Protoevanđelja Jakovljeva koji govori o Isusovu rođenju nalazi se u lekcijama na Božić u Ljubljanskom brevijaru Ms 163/1 iz 15. st. i u Brevijaru Britanske knjižnice Add. 31.951 iz 15. st.“ Čitav, ali parafraziran tekst_Protoevanđelja Jakovljeva, čita se u glagoljskom Oxfordskom zborniku Ms. Canon. lit. 414 iz 15. stoljeća."* Ovim apokrifnim tekstovima potrebno je dodati apokrifne lekcije o Marijinu rođenju koje se na blagdan sv. Ane čitaju u dvama glagoljskim brevijarima, u Ljubljanskom Ms 161 s kraja 14. stoljeća i 7, Novljanskom iz 1459. Tekstološkom usporedbom utvrdila sam da se ovi brevijarski tekstovi velikom većinom podudaraju s lekcijama koje je J. A. de Aldama objavio pod naslovom De conceptione Mariae, a potječu iz latinskoga brevijara iz 15. stoljeća, porijeklom iz Mainza, koji se danas nalazi u pariškoj Bibliothčque Nationale (Bibl. Nat. Lat. 1062).'* De Aldama je istražio da je tekst De conceptione Mariae vrlo uspjela kompilacija latinskoga prijevoda Protoevangelium Jacobi (gl. 1, 2-V, 1) i latinskoga apokrifa De nativitate Mariae (gl. UI, 1-V, 2). Autor kompilacije, a prema de Aldami bio je to Pashazije Radbert, koristio se u oblikovanju teksta biblijskim primjerima i liturgijskim “ GRABAR 1970 ?. GRABAR 1969. * BADURINA.STIPČEVIĆ 2005. *) GRABAR 1970: 22; HERCIGONJA 1975: 338-339. * Usp. SANTOS OTERO I981:br. 151, 163, 164, 165 " Tekstiz MR/61 objavljen je u latiničkoj tanskripcii u ŠTEFANIĆ L SURADNICI 1969: 142-144, u latiničkoj vransliteraciji. s varjantama iz Fragm. glog. 51, Baromičeva i Brozićeva brevijara u BADURINA-STIPČEVIĆ 2006. 1 ŠTEFANIĆ 1969: 134-135. ' ŠTEFANIĆ 1970: 234 *4 Tekstiz Ljuhljanskoga brevijara MS 163 objavljen je uJAGIĆ 1903; ŠTEFANIĆ I SURADNICI 1969: 144-145; RADOVICH 1969. 15 TADIN 1954: 139145 * DE ALDAMA 1962: 63-74: Usp. BHL, Novum supplementum, $345s; STEGMOLLER 1976: 141, 54; 141, 58i 160,6. GRABAR 1981: 122-123. 76