V. BADURINA-STIPČEVIĆ, Knjige o Makabejcima u 'SLOVO 59 (2009)

 

latiničnoj transl s varijantama iz svih ostalih brevijara.

 

Ključne riječi: Makabejske knjige, Druga knjiga o Makab hrvatskoglagoljski
brevijari, Brevijar Vida Omišljanina, hrvatskoglagoljski biblijski prijevodi s latinskoga,
Vulgata

 

TEKSTUALNA TRADICIJA MAKABEJSKIH KNJIGA

Povijest izvora i tekstova Staroga zavjeta umnogočemu je specifična i
složena i teško se može usporediti s tradicijom kojega drugoga starovjekog
ili novovjekog teksta. Starozavjetne su knjige tradirane ne samo na original-
nom hebrejskom i drugim semitskim jezicima — aramejskom i sirijskom —
nego i na nesemitskim — grčkom i latinskom. Prema suvremenim istraživa-
njima, sve se ove tekstološke predaje međusobno razlikuju, pa se ni tekstovi
iste tradicije često ne podudaraju.?

Tekstualna tradicija Makabejskih knjiga, za razliku od većine drugih
starozavjetnih spisa, započinje grčkim rukopisima. Grčki tekst Prve knji-
ge o Makabejcima (1Mak) sadrži brojne leksičke i sintaktičke hebreizme,
koji svjedoče o postojanju prvobitnoga hebrejskoga originala. Druga knji-
ga o Makabejcima (2Mak) izvorno je pisana grčkim jezikom. Grčki tekst
1Mak i 2Mak tradiran je u tri uncijalna Septuagintina rukopisa: to su Codex
Sinaiticus (samo 1Mak) iz 4. stoljeća, Codex Alexandrinus iz 5. stoljeća i
Codex Venetus iz 8. stoljeća.

Grčka tradicija Makabejskih knjiga nastavlja se u latinskoj predaji, koja
je bila još bogatija, raznovrsnija i produktivnija. Tekstovi 1Mak i 2Mak
sačuvani su u mnogim ranosrednjovjekovnim latinskim biblijskim rukopi-
sima. Iako su porijeklom predjeronimovski, jer potječu iz starolatinskoga
prijevoda Svetoga pisma (Vetus Latina), ovi su tekstovi tradirani u brojnim
Vulgatinim kodeksima.? Još je 1743. godine opat Petrus Sabatier objavio
tekstove Prve i Druge knjige o Makabejcima iz Vulgatina rukopisa cod.
'Sangermanensis (početak 9. stoljeća).* Kritički su stare latinske prijevode
1Mak i 2Mak izdali D. De Bruyne i B. Sodar. Ovo magistralno izdanje
temelji se na velikom broju latinskih rukopisa, od kojih najraniji pripadaju

  

TALMON 1970: 161.

*_O srednjovjekovnoj tradiciji starolatinskih biblijskih tekstova usp. FISCHER 1985: 404-
421

+ SABATIER 1743. (reprint 1976).

* DE BRUYNE-SODAR 1932.

2