SLOVO, sv. 59 (2009), 1-75, Zagreb 2009. UDK 264-13(497.5)12/15“:003.349.1 222.9 811.163.42'01:264-13 KNJIGE O MAKABEJCIMA U HRVATSKOGLAGOLJSKOJ KNJIŽEVNOSTI: DRUGA KNJIGA O MAKABEJCIMA U HRVATSKOGLAGOLJSKIM BREVIJARIMA' Vesna BADURINA-STIPČEVIĆ, Zagreb Biblijska Druga knjiga o Makabejcima (2Mak) izvorno je pisana grčkim jezikom potkraj 2. stoljeća pr. Krista, a sačuvana je i u kasnijim prijevodima, latinskom, sirijskom, aramejskom i drugima. Lekeije iz 2Mak čitaju se u dvadeset i jednom hrvatskoglagoljskom brevijaru iz razdoblja od 13./14. do polovice 16. stoljeća. Najduže lekeije, pet od izvornih petnaest glava, sadrže četiri brevijara: Vatikanski brevijar 5, Brevijar Vida Omišljanina, Moskovski i 1I. novljanski brevijar Uočljive su dvije matice prijevoda, prvu čine tekstovi u Brevijaru Vida Omišljanina i kraći tekstovi u /. vrbničkom, Padovanskom, Pašmanskom, Dragučkom, Metropolitanskom, Mavrovu brevijaru, Vatikanskom brevijaru 10 i Brevijaru Arhiva S. Petra u Rimu. Ovi brevijari uglavnom pripadaju krčkoistarskoj skupini kodeksa, koja se ističe tradiranim starozavjetnim prijevodima. Drugu maticu čine lekcije u brevijarima zadarskokrbavske skupine, čiji su tekstovi većinom prilagođeni ili prevedeni prema Virlgati To su dulja čitanja u Vatikanskom brevijaru 5 i Moskovskom, te kraća u Oxfordskom, 1. novljanskom brevijaru, Dabarskom, II. ljubljanskom i Prvotisku brevijara. Tekstovi u II. novljanskom, Vatikanskom brevijaru 19, Bribirskom, Baromićevu i Brozićevu brevijaru pripadaju »međumatici«, koja se dijelom podudara s prvom maticom, a dijelom se izvodi iz druge. Predlošci hrvatskoglagoljskih tekstova pripadali su latinskim, Vagatinim kodeksima, bliskim korigiranim kodeksima »pariške Biblije« iz 13. stoljeća. Po tekstološkim osobinama hrvatskoglagoljska 2Mak pripada onomu sloju hrvatskoglagoljskoga biblijskoga prijevoda koji ne potječe iz ćirilometodske tradicije, već je nastao ka liturgijskim uzorima. Glagoljski tekst 2Mak iz Brevijara Vida Omišljanina objavljuje se kritički u ! Ova je studija nastavak moje studije »Knjige o Makabejcima u hrvatskoglagoljskoj književnosti: Prva knjiga o Makabejcima u hrvatskoglagoljskim brevijarima«, Slovo 54-55, 2006. Neka ondje objavljena poglavlja i citirana literatura odnose se i na hrvatskoglagoljsku Drugu knjigu o Makabejcima. Poglavlje »Tekstualna tradicija Makabejskih knjiga« ovdje se ponovno objavljuje, jer je neophodno za praćenje teksta. 1 ova je studija dio moje diser- tacije, koji je za ovu priliku znatno prerađen.