ŠESTOGA HRVATSKOGA ;K\Q ZBORNIK RADOVA ž ifsuvunl:xooA M KONGRESA Milan Mihaljević Staroslavenski institut, Zagreb UZROČNE KONSTRUKCIJE U HRVATSKOME CRKVENOSLAVENSKOM JEZIKU Izvorni znanstveni rad U radu se opisuje struktura uzročnih izričaja u hrvatskoglagoljskim tekstovima. Uzročnost se u tim tekstovima, kao i u suvremenome hrvatskom jeziku, sintaktički e dvojako: 1. s pomoću prijedložnih skupina uvedenih prijedlozima/ posljelozima cića/ciče, dela/dele/delma/dla, o, ot, po, radi, skozi, za te 2. rečenicama uvedenim veznicima are, da, eda, ere/erv/eže, ćko, ibo, poneže, ubo, zače, zakai, zane. Imenska skupina koja je dio prijedložne skupine može biti Jednostavna (sastoji se samo od imenice ili zamjenice), proširena (sastoji se od imenice, atributa i/ili dopune u obliku druge imenske ili prijedložne skupine) ili složena (sastoji se od zamjenice to/se i rečenice uvedene veznicima da, ere, čko ili zače). Treba istakmuti da su u posljednjem slučaju, kada je riječ o izricanju uzročnosti, prijedložne skupine togo/sego radi, togo/sego ciće, skoze 10, za to i sl. zalihosne i da rečenica uvedena s da, ere, čko i zače i bez njih ima uzročno značenje. Riječ je dakle o složenim veznicima (konektorima) togo/ sego radi da/eko i togo/sego cić da/eko. Posljelozi radi i ciča/ciće ne dolaze uvijek iza imenske skupine koja ih dopunjuje, nego mogu biti i interpolirani u nju. Od glave svoje dopune mogu biti razdvojeni enklitikom li, a u rijetkim primjerima (pod latinskim utjecajem) zajedno s njima u dopumbenu imensku skupinu može biti interpoliran čak i glagol. Cića/ciće katkad dolazi i ispred cijele dopumbene imenske skupine, (j. prestaje biti posljelog i postaje prijedlog. Svi navedeni veznici, osim are, uvode i druge vrste izričaja, a ne samo uzročne rečenice. Da najčešće uvodi namjerne (finalne), dopumbene i posljedične rečenice, a nešto rjeđe i sastavne, suprotne, izjavne te imperativne (optativne) rečenice, a može služiti i kao pobudno-pojačna ili čak upitna čestica. Eda je ponajprije upitna čestica koja uvodi admirativna pitanja. Osim toga može biti i modalna ili optativna čestica, ali uvoditi i namjerne, pogodbene, pa čak i 25