Milan Mihaljević

Fragment hrvatskoglagoljskoga brevijara
iz Novoga Mesta

Sažetak

U članku se opisuje list pergamenta ispisan s obje strane hrvatskom ustavnom glagolji-
com koji se čuva u Kapiteljskom arhivu u Novom Mestu, a skinut je s korica »Rojstne
matične knjige« za 1664.—1670. koja se čuva u istom arhivu. Fragment je ostatak rim-
skog brevijara iz dijela Propritm de tempore. Sadrži završetak službe na šezdesetnicu,
službu za dane u tjednu između šezdesetnice i pedesetnice i dio službe pedesetnice.
Raspored službi i teksta u fragmentu razlikuje se od odgovarajućega dijela u većini hr-
vatskoglagoljskih brevijara, osobito u službi za šezdesetnicu i dane u tjednu između
šezdesetnice i pedesetnice. Najbolje se slaže s tekstom u Moskovskom brevijaru iz 1442.
Na temelju paleografskogi jezičnogopisa autor zaključuje dajje brevijar, čiji je fragment
ostatak, pisan u 15. st., najvjerojatnije oko polovice stoljeća. Jezični podatci pokazuju
da je pisan na sjeverozapadu glagoljaškoga područja (na području ekavskih govora),
najvjerojatnije u središnjoj Istriali se kao mjesto pisanja n€ može isključiti ni Oparijski
kras pa čak niti slovensko područje na kojemu je pronađen.

  

U Kapiteljskom arhivu u Novom Mestu, u Sloveniji, čuvaju se i tri glagoljska frag-
menta. Dva je zabilježio i identificirao Janez Zor Č 1985: 189). Riječ je o jednom
pergamentnom listu koji sadrži dio teksta iz Legezde o Svetom Eustabiju i o sit-
nome ostrišku pergamenta na kojemu je jedini poznati ostatak hrvatskoglagoljske
Pasije Svete Marine. Treći je fragment France Baraga u svojemu popisu građe iz
arhiva identificirao kao dio glagoljskoga misala i datirao ga u 15. st.' Pregledavši
taj pergamentni list utvrdio sam da nije riječ o fragmentu misala, već o fragmentu
brevijara. Kodikološki, paleografski, sadržajni i jezični opis te preslike i translite-
racija teksta toga fragmenta moj su prilog svečanomu obilježavanju sedamdesete
obljernice starijega kolege i dragoga prijatelja Josipa Bratulića.

1 _ »Perg. rokopis (sner s knjige in restavriran), glagolsko besedilo iz misala, knjiga jebilafolio formara
zdvokolonskim tekstom s 36 vrsticami na stran, 15. stol« (Baraga 1995: 423).