BILJEŠKE OJEZIKU DRUGOGA. BERAMSKOGA BREVIJARA Pisar dijela koji sam transliterirao nije pri pisanju bio jako pažljiv. Sa sigurnošću se može reći-štoje i očekivano - da tekst nije sam prevodio, već ga je prepisivaosa starijega glagoljskoga predloška. Tako je na nekoliko mjesta ponovio dio teksta, npr. na listu 106d: iže libite d(u)šu svod - pogubit' ći eže dvema činoma razumoma razu meti možet'se iže lib it& d(u)šu svod pogubit' ći + eže dvima činoma raz umčti možet se te na listovima 112d-113a: i togožde b(laž(e) nago o(t)ca svetom» - sebe preporuči sav' 113a vsima - i togožde b(la)ž(e)n(a)go o(t) ca sv(&)tome » sebe preporu či sa vsima Zanimljivje utom pogledu i primjer isprepletanja tekstas lista 101c: eže potome obilno iz m(u)člen(i)ke šiksta +fi 9li' & O s(vejti)h(s) licišima - i agapita Tu pisar u istom redu najprije nabraja mučenike, zatim dodaje tekst koji završava riječ zapo- četu u prethodnom retku, a tek zatim dodaje znak za početak nove službe u čast nabrojenim mučenicima. | ta je pogreška vjerojatno nastala zbog krivoga čitanja predloška. Sva tri navedena mjesta pokazuju da je tekst prepisivan sa starijega glagoljskoga predloška, jer bi se udvajanje i isprepletanje teže dogodilo pri prijevodu. Još jasnije u prilog glagoljskom predlošku govore primjeri krivoga razdvajanja teksta koji se ne mogu objasniti latinskim utjeca- jem:nalistu 99d stoji glagola)ti neimel'bi reše, umjesto "glagolati neimeli biše" “ Taje zamjena mo- guća krivim čitanjem predloška. Još je jača potvrda toga krivo rastavljanje teksta na istoj stranici: "črevaežei nosilo ests" kao "čreva eže ino silo esty'. Takva pogreška ne bi bila moguća pri prevođenju slatinskoga. Krivo rastavljanje kao posljedica krivoga čitanja predloška je i na listu 101c: eže med& venim» naslaždenieme, gdje je pridjev medveni pročitan kao med + još nešto. 2. Pismo Kada je riječ o isključivo grafijskim pojavama, valja upozoriti pri kraju lista 55a na neobičnu tročlanu ligatura zdr u kojoj je d predstavljeno samo spojnom crticom između zi r Neobične su i neadekvatne ligature s/i ilb zabilježene na listu 101c, ali i drugdje. Pisar katkad označuje titlom i ligature, iako riječnad kojom jetitlanije skraćena na kojidrugi način. Na primjer: nalistu 111auri- ječi svetlost+ titla je iznad ligature el, iako je cijela riječ ispisana. Staro granato m pojavljuje se samo jednom u prvom dijelu u ligaturi mi ($%) na listu 2156, a tzv. staro uglato m ili tvrđava pojavljuje se u oba dijela u ligaturama m, mž, mč, mc i ms Slovo ' u prvom se dijelu pojavljuje 13 puta + — Kako natom mjestu imaju drugi hrvatskoglagoljski brevieri. 5 —— Usp. MIHALJEVIĆ 2006: 73-74. 127