Milan Mihaljević, Dosadašnja čitanja darovnice slavnoga Dragoslava
2 FLUMINENSIA, god. 12 (2000) br. 1-2, str. 1-15

 

kaplu pogrešno kao kapitolu, iako u tekstu malo prije toga dva puta ima potvrđenu
istu riječ u neskraćenu obliku kao kapitulu. U pripisu Beneta Grabije kraticu na hrti
razvezuje kao na harti te u pripisu Petra Bogovića od hrti kao od harti, oba puta bez
zagrada. Kao i ostali koji su iza njega objavljivali tu ispravu, Črnčić unosi svoju
interpunkciju: zarez, točku i dvotočku tamo gdje misli da im je mjesto.? Isto su tako
svi koji su objavljivali darovnicu slavnoga Dragoslava unosili veliko slovo tamo gdje
su mi da mu je mjesto. Kod osobnih imena i imena mjesta Dobrinj, Vrbnik, Krk
nema problema. Jedino je možda kod pisanja slavnoga Dragoslava sporno treba li
početnim velikim slovom pisati atribut slavni. Zanimljive su međutim razlike kod
navođenja toponima u posjedu koji je Dragoslav darovao crkvi. Črnčić tako velikim
početnim slovom piše Hobdeni, Ogrenoga, Zvirana, Pripovidi, Hranča, Sitjak,
Tomansi, Uskrušav, Dolčići, Cerove, Stenivi , Preselinske, ali i Zemal Kapitulskih.
Malim pak slovom piše: zdenca, prvdi marina, bure martina i od dola. Zanimljive su
i razlike među izdanjima glede rastavljanja pojedinih riječi. Črnčić tako dosljedno
piše razdvojeno va viki i na prida. U čitanju je Črnčić napravio više, što krupnijih,
što sitnijih pogrešaka. Tako već u dataciji na početku drugoga retka ispušta riječ dan
i stoga umjesto: na prvi dan enara, kako stoji u izvorniku, kod njega piše na prvi
enara. Prije toga u prvom retku kraticu hrvo*? donosi kao hvo. U petomu je retku
darovnice krivo pročitao juš patronatuš umjesto juš patrnatuš kako je u izvorniku.
Isto je tako na kraju osmoga retka riječ pisišća krivo pročitao, ili svjesno ispravio,
kao pasišća. U trinaestom je retku u riječi uskorušav krivo pročitao ligaturu ko kao k
i tako dobio oblik Uskrušav.* U 16. je retku umjesto stanivi, kako jasno stoji u
izvorniku, pročitao Stenivi. Najveći je ipak propust da je pri čitanju preskočio cijeli
19. redak. Razlog je tomu vjerojatno činjenica da 19. i 20. redak započinju jednako,
riječima od grbina, pa se vjerojatno začitao. Zbog toga u njegovu izdanju? nedostaje
dio teksta: od grbina poli zemle slobodne na rupi po plotu. Na kraju 23. i na početku
24. retka u ispravi je ponovljena riječ učinim učinim. Črnčić je u svojemu prijepisu
navodi međutim samo jednom. U 28. retku prvoga lista isprave riječ prikaž pročitao
je kao prikaz. Rečenicu iz 29. i 30. retka da se ima davat crikvu s. stipana pročitao je
kao da se ima davat crikvi s. Stipana. To znači da je besprijedložni akuzativ crikvu
zamijenio običnijim, dativnim oblikom crikvi. Isto je tako u posljednjem redu prve
stranice umjesto polovica od vse intradi pročitao polovicu od vse intradi, te je umjesto
a druga polovica pročitao i druga polovica. U popisu svjedoka Širona Rutabreški
postao je kod Črnčića Rutareški. Črnčić je dakle pri čitanju izostavio slovo b koje je,

 

 

2 U izvorniku je samo zarez.

3 U skupini va ime hrvo.

* Taj su oblik preuzeli svi kasniji izdavači, a ušao je i u Akademijin rječnik gdje mu je to jedina
potvrda. Usporedi Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, dio XIX (tustota -ustanjenje). JAZU. Zagreb
1967-1971. str. 884.

3 | u svima kasnijim do Ušaljeva čitanja.