Milan Mihaljević: OSTRIŽAK GLAGOLJSKOGA MISALA... ostacima zalijepljenoga papira na verso strani može se zaključiti da je ostrižak ranije bio u koricama neke knjige odakle ga je netko izvadio i spremio u kuvertu. Na ostrišku su sa svake strane sačuvana po iri retka teksta, s tim da je gornji redak djelomice odrezan, ali se sva slova mogu jednoznačno identificirati. Nije moguće odrediti točnu širinu stupca jer nije sačuvan potpuni njegov presjek. Sudeći međutim prema broju slova koja nedostaju do kraja stupca (što se jednoznačno može utvrditi u prvom i drugom retku na verso strani) može se dosta pouz- dano zaključiti da je širina stupca bila oko 6,5 cm. Nemoguće je odredi- ti izvorne dimenzije lista čiji je ostrižak dio. Uzme li se u obzir veličina slova (5 mm), razmak između posljednjega retka i dna stranice (5 cm) i razmak između početka stupca i ruba lista (3,5 cm) i pretpostavi li se da je list imao dva stupca, može se zaključiti da se radilo o listu čija je visina oko 30 cm, a širina između 20 i 25 cm, a to znači da je kodeks čiji je ostrišak dio pripadao među veće liturgijske kodekse.' Pismo je lijepa ustavna glagoljica 14. st. Slova su krupna, a većina ih je jednako visoka i široka. Pisana su crnom, a rubrika crve- nom bojom. Na ostrišku nema inicijala. Pismo je pravilno, dvocrtno tako da ni jedno slovo ne probija gornju ili donju crtu. Gornji završeci slova nisu još istaknuti tankim vodoravnim crticama kako je to uo- bičajeno u 15. st. Štapić koji se pojavljuje tri puta već je prilično dug, ali još nije dosegnuo dno susjednoga slova (donju crtu). Slovo "jat" iz- vedeno je tako da su na osnovni lijevi potez, hastu, dodane tri blago zaobljene četvorine (#8). Prečkica slova e tek je naznačena i nalazi se u sredini slova (3). Kod slova z ni gornji ni donji završetak nisu šiljasti, desna crta zatvara blagi luk s lijevom, a poprečna je blago ukošena prema gore (flu). Klobuk slova s spljošten je i odozgo zarav- njen ("if) što bi mogla biti regionalna istarsko-kvarnerska osobina ti- pična već za najstarije natpise iz Istre i Kvarnera.' Slovo i u obliku je osmice (8). Triput se na ostrišku pojavljuju vodoravne adekvatne * Na primjer u Novljanskom misalu iz prve polovice 15. st. veličina je listova 32 x 22 cm (Usporedi J. Vajs 1948, 21), u II. novljanskom brevijaru iz 1495. 36 x 26 cm (Usporedi M. Pantelić i A. Nazor 1977, 13.), u Novakovu misalu iz 1368. 32 x 24,5 cm, a u Ljubljanskom misalu C 1648/2 iz 15. st. 30 x 21 cm (Usporedi J. Vajs 1948, 12 i 17.). * Usporedi B. Fučić 1982, 354: "Slovo S ima plašt ravna tjemena i raširenih okrajaka; taj je oblik regionalno karakterističan za grafiju najstarijih glagoljskih natpisa u Istri i Kvarneru u XI-XII stoljeću." 258