M. MIHALJEVIĆ, Nekoliko lingv. zanimljivosti iz hrv.glag. kodeksa SLOVO 38 (1988) sintagmi: bi(ajgotač'no bo život'no, a nije zabilježena ni u jednom drugom hrvat- skoglagoljskom tekstu. To je kalk prema grč. eš&pouoc i znači »onaj koji dobro trči«. Očito se dakle radi o izvedenici od glagola teći koji u značenju »trčati« po- stoji i u suvremenom hrvatskom književnom jeziku.? Pitanje je: kako je od korijena tek nastao oblik tačen», tj. kako objasniti pojavu 4 između ( i č To se 4 može ob- jasniti kao hrvatska vokalizacija staroslavenskog poluglasa, što potvrduje i podatak da se na istom mjestu u Bukureštanskom psaltiru javlja oblik iste riječi s poluglasom &a(a)roTBv*?no * a oblik s poluglasom zabilježen je i u Sreznjevskoga.“ Pi- tanje je otkuda poluglas. Ako je poluglas bio meki (prednji). dva su moguća rješe- nja: 1. izvedenica je tvorena od imperativne osnove, tj. od osnove s reduciranim pri- jevojnim stupnjem. Takva je tvorba neobična, jer se izvedenice obično ne tvore od reducirane, već od pune osnove. Tvorbeno bismo mogli očekivati oblike: blago- tečena, blagoteč6na* ili blagotoč6ns, ali ne blagot&čena. Ako se ipak radi o takvoj tvorbi, onda je ovaj primjer važno zabilježiti 2. Pisar predloška zamijenio je iskonsko e poluglasom i tako je dobiven oblik koji_je Fraščić vokalizirao prema pravilima o vokalizaciji poluglasa u hrvatskoj re- dakciji. Predložak Frašćićeva psaltira nastao je na makedonskom terenu“ gdje se prednji poluglas u jakoj poziciji mijenja u e, pa je stoga moguća i zamjena iskonsko- ga e poluglasom." Ako je poluglas stražnji, onda je jedino rješenje zamjena iskonskog o polugla- som u makedonskom predlošku, tj. polazni je oblik blagotočena. Takva je zamjena na makedonskom terenu također moguća, jer se stražnji poluglas u jakoj poziciji mi- jenja u 0. Primjer zamjene iskonskog o poluglasom u Fraščićevu psaltiru zabilježila je i B. Grabar u riječi d g'matćh*5 'Teško je reći koje je od ova tri rješenja bolje. Iz hrvatskoglagoljskog teksta ne može se zaključiti da li je u osnovi tvrdi ili meki poluglas, jer su se u hrvatskoj re- dakciji ta dva samoglasnika izjednačila. To se ne može zaključiti niti iz Bukure$- tanskog psaltira, jer on upotrebljava samo jedan jer. Relevantan bi za takav zaklju- ?Usporedi: uteći. poteci, skoroteča i sl. * Usporedi V. Jagić, Psalterium Bononiense, Gerold ct Soc., Beč 1907, 688. 4Vidi Marepuamti nR CAo6apa Ope&ne-pyccKazo AIIKA NO NUČ&MEHHBIM? MAMATHU- xam: r0M8 nepobili A — K, TunorpaQs HMNepatopcKOA AKANEMHH HayKb, CaHKTNETEp- Gypr» 1893, 107. 5 U Pogodinskom psaltiru na ovom mjestu zabilježen je oblik (b/lagot&č&nč, Bolonjski psal- tir ima pokvareno blagočestsno, a Sofijski blagočesmo. Usporedi V. Jagić, op. cit., 688. $Usporedi B. Grabar, op. cit.. " Primjeri zamjene iskonskoga punog samoglasnika reduciranim samoglasnikom (jerom) ni- su u staroslavenskim kodeksima rijetkost 5Usporedi B. Grabar, op. cit., 79. 76