m < Knjige poštujući, knjigamapoštovan____ __ = Akademijin brevijar (BrAc) prema lunarnoj tablici mogao bi biti pisan 1384. godine, dok se prema paleografskim obilježjima može darirari koncem 14. ili po- četkom 15. st. (Štefanić 1969: 114). Pisan je hrvatskom ustavnom glagoljicom i ima ukupno 70 folija, formata 29,2 x 20,5 cm u dva stupca po 42 retka. Jezik toga rukopisa je hrvatski crkvenoslavenski, koji je posebice u Psaltiru vrlo konzervati- van po svojim fonološkim, morfološkim i leksičkim osobinama. Za Akademijin brevijar pretpostavlja se da bi mogao biti iz Istre, i to prema Kukuljevićevoj bilješci na hrptu rukopisa. To potvrđuju neka jezična obilježja, posebice ona u drugom dijelu rukopisa, tj. Komunalu (Šimić 2006. i 2008.). U najstarijem je slavenskom književnom jeziku postojalo per deklinacijskih tipova: 1. a-osnove (palatalne i nepalatalne), 2. o-osmove (palatalne i nepalatalne), 3. u-osnove, 4. i-osnove, 5. konsonantske osnove (#-, r-, 5-, £-, v-). Već u najstarijim spomenicima starocrkvenoslavenskoga jezika ta deklinacijska shema nije bila tako »stroga«, tj. između pojedinih su osnova postojali međusobni utjecaji: tako je na konsonantske promjene prvo utjecala #-05700a, a potom i glavne promjene muš- koga i ženskoga roda, dok je 1-promjena bila pod utjecajem glavne promjene, ali je i sama na nju utjecala. U najstarijem se razdoblju hrvatskoga jezika ri deklinacijski ripovi pojedno- stavljuju i svode na tri tipa: u muškom i srednjem rodu o/j0-osnove obuhvaćaju gotovo sve imenice, a u ženskom rodu uz glavnu promjenu 4/ja-oszove očuvala se još i-promjena, koja obuhvaća gotovo sve imenice nekadašnjih konsonantskih osnova (Malić 1972: 139). U lirurgijskim rukopisima pisanim crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije sporedni sklonidbeni tipovi očuvani su znatno bolje nego u neliturgijskim rukopisima kojima je u osnovi čakavsko narječje (Mihalje- vić 2009: 300). Prikaz deklinacijskoga sustava O-osnove i jo-osnove muškoga i srednjega roda Jednina Nominativ: U N jd. imenica muškoga roda u BrAc u tih je osnova kod pala- salne i nepalaralne inačice gramatički morfem -: 77()že la, 27b 39b, 40a, 44d, suditelt 2a, elens 10a, voske 13c, edinoroge 22a, pćnike 22b, kedre 22b, hlebe 24b/c, svetilnike 29c, vrage 36c, trepet» 37b, p(a)vlo 44c, &zike 46c, smrade 65a, itd.' Nulci je gramarički morfem i u primjerima a4rć 40b, zarći 44a, moisći 45d, arhierći 1 Kod navodenja primjera katkad se radi jednostavnosti zanemaruju pojedine grafijske razlike, npr. nalazi li seriječ pod titlom ili ne, pisanje apostrofa i slično 150