M. ŠIMIĆ, Zapažanja o jeziku Akademijina brevijara SSLOVO 62 (2012)

To je vrsta časoslova za redovnice i laike koji nisu znali latinski, a nastala
je tako da su se Psaltiru dodavali pojedini dijelovi, tj. Komunal, Oficij za
mrtve, mali oficij Majke Božje, i Kalendar (PANTELIĆ 1980: 362). Da je u
BrAc dragocjen prijepis hrvatskoglagoljskoga Psaltira koji se odlikuje fo-
nološkim i tvorbenim osobitostima kao i prijevodom, već je 1910. g. uočio
Josip Vajs (VAJS 1910). Dragutin Parčić upozorio je Vajsa da »že nenalezl
mezi brevidži chrvatsko-hlaholskymi tak pčknćho textu žaltičovćho« (VAJS
1910: XCII).

Prema lunarnoj bi tablici BrAc mogao biti pisan 1384. godine, a prema
paleografskim se osobinama može datirati koncem 14. ili početkom 15. sto-
ljeća (ŠTEFANIĆ 1969: 114). Pisan je hrvatskom ustavnom glagoljicom i
ima ukupno 70 folija, formata 29,2 cm x 20,5 cm u dva stupca po 42 retka.
Prema Vjekoslavu Štefaniću, pisale su ga dvije ruke: prva od f, 1-61c, a
druga od f. 61d-70v. Omamentacija inicijala u tekstu ispisanome prvom ru-
kom pokazuje sličnosti s omamentacijom inicijala u Dragućkome brevijaru
(Temporalu) iz 1407. god., sign. /I b 25 (BrDrag) (ŠTEFANIĆ 1969: 118).
Psaltir u BrAc sadrži svih 150 psalama raspoređenih na dane u tjednu i po-
jedine časove. U 135. psalmu (£. 32b-32c), gdje se u ostalim Psaltirima po-
navlja vers &ko ve včks milostt ego, svaki drugi redak je izbrisan. U tome se
BrAc podudara s PsLob, najstarijim hrvatskoglagoljskim Psaltirom u kojem
je ovaj isti stih također istrt. Osim toga, o međusobnoj povezanosti BrAc
i PsLob svjedoče i neke njihove zajedničke pogreške (ŠIMIĆ 2008: 541).
Ovdje možemo pretpostaviti da je riječ o prilično velikoj sličnosti među
ovim dvama rukopisima: vremenskoj — oba su rukopisa nastala u drugoj
polovici 14. st.; tipološkoj — oba su Liber horarum; a pri tome ne smije-
mo isključiti ni prostornu povezanost. Na kraju se Psaltira u BrAc nalazi
i Ambrozijev himan: Tebe b(ož)e hv(a)lime f. 35b-c, zatim slijedi deset uo-
bičajenih kantika f, 35d-39b. Najveći dio brevijara, osim Psaltira, u BrAc
zauzima Komunal (Commune sanctorum), a sadrži zajednička čitanja i mo-
litve za apostole, evanđeliste, mučenike, ispovjednike, naučitelje i djevice
(PANTELIĆ 1977: 9).

O mjestu nastanka BrAc podaci nisu sačuvani, čak nema ni bilješke

 

o tome; jedino se — prema Kukuljevićevoj zabilješci na hrptu rukopisa
»Breviar 15 včka iz Istre« (ŠTEFANIĆ 1969: 114) pretpostavlja da bi mo-
gao biti iz Istre.

246