M. ŠIMIĆ, Zapažanja o jeziku Akademijina brevijara SSLOVO 62 (2012) To je vrsta časoslova za redovnice i laike koji nisu znali latinski, a nastala je tako da su se Psaltiru dodavali pojedini dijelovi, tj. Komunal, Oficij za mrtve, mali oficij Majke Božje, i Kalendar (PANTELIĆ 1980: 362). Da je u BrAc dragocjen prijepis hrvatskoglagoljskoga Psaltira koji se odlikuje fo- nološkim i tvorbenim osobitostima kao i prijevodom, već je 1910. g. uočio Josip Vajs (VAJS 1910). Dragutin Parčić upozorio je Vajsa da »že nenalezl mezi brevidži chrvatsko-hlaholskymi tak pčknćho textu žaltičovćho« (VAJS 1910: XCII). Prema lunarnoj bi tablici BrAc mogao biti pisan 1384. godine, a prema paleografskim se osobinama može datirati koncem 14. ili početkom 15. sto- ljeća (ŠTEFANIĆ 1969: 114). Pisan je hrvatskom ustavnom glagoljicom i ima ukupno 70 folija, formata 29,2 cm x 20,5 cm u dva stupca po 42 retka. Prema Vjekoslavu Štefaniću, pisale su ga dvije ruke: prva od f, 1-61c, a druga od f. 61d-70v. Omamentacija inicijala u tekstu ispisanome prvom ru- kom pokazuje sličnosti s omamentacijom inicijala u Dragućkome brevijaru (Temporalu) iz 1407. god., sign. /I b 25 (BrDrag) (ŠTEFANIĆ 1969: 118). Psaltir u BrAc sadrži svih 150 psalama raspoređenih na dane u tjednu i po- jedine časove. U 135. psalmu (£. 32b-32c), gdje se u ostalim Psaltirima po- navlja vers &ko ve včks milostt ego, svaki drugi redak je izbrisan. U tome se BrAc podudara s PsLob, najstarijim hrvatskoglagoljskim Psaltirom u kojem je ovaj isti stih također istrt. Osim toga, o međusobnoj povezanosti BrAc i PsLob svjedoče i neke njihove zajedničke pogreške (ŠIMIĆ 2008: 541). Ovdje možemo pretpostaviti da je riječ o prilično velikoj sličnosti među ovim dvama rukopisima: vremenskoj — oba su rukopisa nastala u drugoj polovici 14. st.; tipološkoj — oba su Liber horarum; a pri tome ne smije- mo isključiti ni prostornu povezanost. Na kraju se Psaltira u BrAc nalazi i Ambrozijev himan: Tebe b(ož)e hv(a)lime f. 35b-c, zatim slijedi deset uo- bičajenih kantika f, 35d-39b. Najveći dio brevijara, osim Psaltira, u BrAc zauzima Komunal (Commune sanctorum), a sadrži zajednička čitanja i mo- litve za apostole, evanđeliste, mučenike, ispovjednike, naučitelje i djevice (PANTELIĆ 1977: 9). O mjestu nastanka BrAc podaci nisu sačuvani, čak nema ni bilješke o tome; jedino se — prema Kukuljevićevoj zabilješci na hrptu rukopisa »Breviar 15 včka iz Istre« (ŠTEFANIĆ 1969: 114) pretpostavlja da bi mo- gao biti iz Istre. 246