VIJESTI
Petanjakom na čelu i Kapucinski samo-
stan Gospe Lurdske u Rijeci na čelu s
gvardijanom fra Antom Pervanom. U
suorganizatorsku suradnju aktivno su se
uključile ugledne znanstvene i kultume
institucije, čiji je doprinos realizaciji
ove_izložbene manifestacije nezaobi-
lazan: Akademija primijenjenih umjet-
nosti iz Rijeke s dekanom prof. Antom
Tončijem Vladislavićem, Hrvatski dr-
žavni arhiv iz Zagreba s ravnateljem
dr. se. Stjepanom Ćosićem, Pomorski
povijesni muzej Hrvatskog primorja u
Rijeci s ravnateljicom prof. Margitom
Cvijetinović Starac i Staroslavenski in-
stitut iz Zagreba s ravnateljicom dr. sc.
Maricom Čunčić.
Izložba je nastala na temelju ot-
krića brojnih rukopisnih fragmenata
u knjižnicama kapucinskih samostana
kao rezultat višegodišnjih istraživanja
Anice Vlašić-Anić istraživačko-tematsko-
ga kompleksa »Glagoljica u knjižnica-
ma kapucinskih samostana«, u okviru
kojega su do sada istražene knjižnice
u Varaždinu, Karlobagu i Rijeci. Ta su
istraživanja provedena u okviru znan-
stvenoga — projekta | Staroslavenskoga
instituta koji je omogućio službena pu-
tovanja potrebna za rad u knjižnicama i
postavu izložbe.
Istraživanje je započelo nakon što su
1986. g. u Varaždinu pronađena dva gla-
goljska fragmenta rukopisnih misala na
pergameni, dvolist FgYar, i list FgVar,.
Oba su identificirana,' a FgVar, je i opi-
1 VLAŠIĆ-ANIĆ, A. 2004. Glagoljica u
knjižnicama kapucinskih samostana. Gla-
408
SLOVO 61 (2011)
san? Nastavljeno je u Karlobagu, gdje
je 1994. g. pronađena prava minijaturna
biblioteka Propagandinih izdanja hrvat-
skoglagoljskih misala iz 17. i 18. st.?
a 2005., 2006. i 2009. g. još nekoliko
glagoljskih, latinskih i hebrejskih ruko-
pisnih fragmenata na pergameni.
U Kapucinskom je samostanu
Gospe Lurdske u Rijeci 2007. i 2008.
g. na koricama, hrptovima i listovima
tiskanih knjiga A. Vlašić-Anić pronaš-
la 11 rukopisnih fragmenata i desetak
ostrižaka hrvatskoglagoljskih liturgij-
skih kodeksa na pergameni, što je u
novije vrijeme najveći broj otkrivenih
fragmenata na jednome mjestu. Većina
e fragmenata sačuvana zahvaljujući
njihovoj sekundarnoj upotrebi, odnosno
nađeni su kao ovitci tiskanim knjigama
od 16. do 18. stoljeća.
'Novopronađeni hrvatskoglagoljski
fragmenti još nisu identificirani ni opi-
sani, osim triju riječkih i jednoga varaž-
dinskoga (FgVar,), a okvimo se mogu
smjestiti u razdoblje između 13. i 15. st.
goljica i hrvatski glagolizam: zbornik
radova s međunarodnoga znanstvenog
skupa povodom 100. obljetnice Staro-
slavenske akademije i 50. obljemnice
Staroslavenskog _ instituta = (Zagreb-Krk
,-6. listopada 2002.). Uredili: M.-A.
Diirrigl, M. Mihaljević, F. Velčić. Zagreb-
Krk: Staroslavenski institwt i Krčka
biskupija, 341-354.
* VLAŠIĆ-ANIĆ, A. 2011. Varaždinski list
hrvatskoglagoljskoga misala (FgVar.), u
ovom broju Slova.
+ VLAŠIĆ-ANIĆ, A. Glagoljica u knji-
žnicama kapucinskih samostana, 341-
354.