M. ŠIMIĆ, Leksik psaltira Akademijina brevijara (1I € 12) SLOVO 56-57 (2006-'07)

2. u dvama najpoznatijim hrvatskoglagoljskim psaltirima: Lobkovicovu iz 1359.
godine, Pariškom iz 1380. godine, koji su po svojoj strukturi liturgijski psaltiri, j.
brevijarski.

3. u jedinom komentiranom hrvatskoglagoljskom psaltiru: Fraščićevu iz 1463.
godine.

4. unizu liturgijskih psaltira očuvanih u rukopisnim brevijarima 14. i 15. stoljeća: u
Oxfordskom misalu-brevijaru iz 1310. godine, Vatikanskom Illirico 6. iz 1379. godine,
 Pašmanskom brevijaru iz druge polovice 14. i 15. stoljeća, 7. Novljanskom brevijaru
iz 1459. godine, Brevijaru popa Mavra iz 1460. godine, Bribirskom brevijaru iz 1470.
godine, Vatikanskom Illirico 10. brevijaru iz 1485. godine, Dabarskom brevijaru iz
1486. godine, /I. Novljanskom brevijaru iz 1495. godine, itd.

5. u psaltiru u Pariškom zborniku Cod Slav 73 (CPar).

6. u pojedinim dijelovima psaltira očuvanima u hrvatskoglagoljskim misalima.

7. u tiskanim brevijarima: Prvotisku iz 1491. godine, Baromićevu brevijaru iz
1493. godine, Brozićevu brevijaru iz 1561. godine.

Među našim rukopisima posebno mjesto pripada Akademijinu brevijaru (1I € 12).
Da je to dragocjen prijepis hrvatskoglagoljskoga psaltira, koji se odlikuje fonološkim
i tvorbenim osobitostima, a također i po svom prijevodu, uočio je Josip Vajs. Njega je
Dragutin Parčić upozorio da: “ že nenalezi mezi brevidši chrvatsko-hlaholsk$mi tak
pčknćho textu žaltičovćho.** Dijelovi tog brevijara su: 1. psaltir (1-35b), 2. kantici
(35c-396), 3. Commune sanetorum (39b-646), 4. Oficij za mrtve (64b-66a), 5. Oficij
Blažene Djevice Marije (663-68c), 6. Lunarna tablica (68d), 7. Vječni kalendar (69-
70v). Takva je vrsta časoslova, tzv. Liber horarum bila populama u Europi još od
Karla Velikoga, a od hrvatskoglagoljskih kodeksa tu spadaju još: Lobkovicov psaltir,
Pariški zbornik iz 1375. godine (CPar), te od tiskanih knjiga Kožičićev oficij rimski
iz 1530."

Akademijin brevijar bi prema Iunamoj tablici mogao biti pisan 1384. godine, dok
se po paleografskim osobinama može datirati koncem 14. ili početkom 15. stoljeća.!'
Pisan je hrvatskom ustavnom glagoljicom i ima ukupno 70 folija, formata 29.2 x 20,5
cm u 2 stupca po 42 retka. Prema Vjekoslavu Štefaniću pisale su ga dvije ruke: prva od
£. 1-61c, a druga od £. 61d-70d. Prva ruka pokazuje sličnosti s omamentacijom inicijala
u Dragućkom brevijaru (IIl b 25)." Psaltir sadrži svih 150 psalama raspoređenih na
dane u tjednu i pojedine časove. Iznad početka samoga teksta psaltira je invokacija:
Budi ve ime b(o)žie am(e)ne. U 135. psalmu, £. 32b-32c, izbrisan je svaki drugi redak,
gdje se u ostalim psaltirima ponavlja vers &ko ve vćke miloste ego. Na kraju psaltira
nalazi se i Ambrozijev himan: Tebe b(ož)e hv(a)lime, f. 35b-c.

 

 

 

VAJS 1910 XCIL
* PANTELIĆ 1980: 362
)! ŠTEFANIĆ 1969: 114
% ŠTEFANIĆ 1969: 113

532