M. ŠIMIĆ, Ljubljanski fragment glagoljskoga brevijara SLOVO 52-53 (2002-'03) govarajućim mu antifonama i versima, tj. beršima. FgLab, dio je liturgijskog psaltira, tj. onog koji osim psalama sadrži i antifone, r&špone, berše, itd. koji su potrebni u liturgiji. Za razliku od-liturgijskog psaltira, biblijski psaltir sadrži samo psalme.* Psalmi čine stabilnu jezgru svakog od osam kanonskih časova, koji se sa- stoji još od: antifona, responsorija i versa, kapitula, oracija i himni.$ Čitav se psaltir po raspodjeli Sv. Benedikta trebao pročitati za tjedan dana, i to: ps. 1=108. na Jutamji, te ps. 109--147. na Večemnji. Prema toj se podjeli sedam- naesti psalam čitao na Jutarnji u nedjelju. Opis: Pergamena je oštećena s donje strane. Oštećenja su na dijelu perga- mene na kojem nema teksta. Njezine su dimenzije sljedeće: visina 19,1 cm, (tamo gdje je oštećeno 18 cm), širina 14 cm. Tekst je pisan u dva stupca po 22 retka, visina je svakog stupca 17 cm, a širina: 5,5 m, osim stupca C koji je pri kraju nešto širi: 5,8 cm. Širina je slova nn, dh, m 5 mm, a slova 3, 4, 83 mm. Neka su slova visine S mm, npr. slovo ifli, dok su druga 4 mm, npr. &. U FgLab, nema inicijala, jer nije očuvan početak psalma. Uncijalna se slova — ukupno 24 — nalaze na početku svakog versa, te na kraju psalma u antifonama i beršima. Tekst je pisan cmom bojom, kao i uncijalna slova, njihova je unu- trašnjost ispunjena crvenom bojom, koja je već izblijedila na nekim slovima, i to: slovo & A/22 i un B/22. Uncijalna slova zauzimaju gotovo dvostruko veći prostor od običnih slova u retku. Ova su slova različite visine: najviše je " A/12 i A/15: 9 mm, dok je npr. slovo & A/2 visine 8 mm isto je i slovo 1 B/22. Slovo & A/22 visine je 7 mm. 'Tekst našeg fragmenta pisan je slovima hrvatske uglate glagoljice, odnosno hrvatskoglagoljskim ustavom koji se počinje razvijati od 13. do druge polovice 14. stoljeća, kojem je tendencija bila pravilnost i simetričnost oblika. U tom se razvoju ostvaruje zaposjedanje donje linije, tj. dvolinijski sustav. Ipak, nije on nikada ostvaren bez odstupanja, tj. prelaženja slova. Vrhunac glagoljskoga dvolinijskog sustava ostvaren je u Novakovu misalu iz 1368. godine.“ Sustav Hrvatska glagolska bibliografija, I. dio, Opisi rukopisa, Starine JA, knj. 33, Zagreb 1911, naš će fragment biti FgLab, 4 M. Pantelić: Senjski Lobkovicov psaltir iz 1359. godine, Senjski zbornik, godište 18, Senj 1991, I! 5 M. Pantelić: Fragmenti hrvatskoglagoljskoga brevijara starije redakcije iz 13. stoljeća, Slovo 41-43, Zagreb 1993, 64-68. 6 vj. Štefanić: Glagoljski rukopisi JAZU, I. dio, Zagreb 1969, 13. 6