Jasna Vince Distributivnost i gramatički broj u hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku Sažetak Predmet je rada uloga gramatičkoga broja u izricanju distributivnoga značenja u hrvat- skom crkvenoslavenskom jeziku. Nakon uvodnoga dijela, u kojem spominje načine na kojeseu različitim jezicima prenosi spomenuto značenje, autorica se osvrće na dosadaš- nja istraživanja distributivne uporabe jednine i dvojine u hrvatskom i staroslavenskom jeziku. U središnjem odjeljku prvo definira status dvojine u hrvatskom crkvenoslaven- skom jeziku, a zatim prikazuje razdiobu jednine, dvojine i množine u svim okolinama u kojima se susrećemo s distributivnim značenjem. Pritom broj »nositelja« može biri jedan, dva ili više od dva, a »svojina« jedinična, parna ili množinska. Navedene su i rečenice koje ocrtavaju pomoćna sredstva pri izricanju distributivnosti, a to su različite zamjenice i brojevi kao kvantifikatori te prijedlog po. Na kraju su nabrojeni čimbenici vjerojatnosti pojavljivanja distributivne jednine, dvojine i množine: apstrakrnost, figu- rativno značenje, iterativnost, stalni izrazi itd., a ima i oblika koji su posljedica pogreš- noga pristupa izvorniku. 1. O distriburivnosti u hrvatskom crkvenoslavenskom (HCS) i hrvatskom jezi- ku ne možemo govoriti kao o gramatičkoj kategoriji.! Ona je kategorija u onom smislu u kojem su to, primjerice, (ne)određenost i posvojnost.! Ta je činjenica, međutim, ne čini manje zanimljivom za istraživače. Distributivno se značenje 1 . »Whenasemantically clearly determined group of words becomes characterized by formal paradig- matic features, there arises a new grammatical category« (Mareš 1967: 486). 2 »Gramatička karegorija određenosti/neodređenosti jedna je od rzv. dubinskih i obvezarnih karego- rija koja se može izražavati odnosno na neki način 'prelamati' gotovo sa svim ostalim gramatičkim karegorijama. Ona se može izražavati i konkurentnim padežnim oblicima (posebice akuzativom i genitivom). i množinskim odnosno jedninskim imenskim oblicima. i preko kategorije glagolskoga vida, i akrualnosinrakrički, i redom riječi, i na razini složenih rečenica i, dakako, na leksičkome pla- nu« (Pranjković 2001: 47). 3 — »Nazivom posvojnost u jezikoslovlju se označuje semantička kategorija koja se ostvaruje na sinrak- tičkoj razini (razini skupina ili rečeničnoj), u različito strukturiranim sintakričkim konstrukcijama, a izriče se sredstvima koja pripadaju različitim jezičnim razinama « (Hudeček 2006: 10-11). 137