pohađao od 1958. do 1965. na Rimokatoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Svečane je redovničke zavjete položio 1961. na Glavotoku. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1964. u Zagrebu. Kao franjevac trećoredac obavljao je više služba. Najprije je bio odgojitelj sjemeništaraca u samostanu sv. Mihovila u Zadru (1965. - 1966.) i župnik u Bibinjama (1966. - 1967.). Između 1968. i 1977. bio je u Sjedinjenim Američkim Državama kapelan u Pittsburghu (Pennsylvania) i Astoriji (New York). Povratkom 1977. u domovinu imenovan je tajnikom Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša (1977. - 1980.). Nakon petnaest godina nanovo se vratio u Zadar gdje je od 1980. do 1984. bio gvardijan samostana sv. Mihovila, a godinu dana meštar novaka. Boravkom u Zadru fra Petar se, započevši s istraživanjima u zadarskim arhivima, intenzivnije počeo zanimati za glagoljašku povijest. Dana9.lipnja 1989.fra Petar Runje izabran jezasavjetnika u Generalnoj kuriji Trećega samostanskog reda svetog Franje (TOR). Iako se pribojavao da će zbog rečene službe zapostaviti svoja istraživanja o glagoljaštvu, boravak u Rimu od 1989. do 1995. plodonosno je iskoristio za proučavanje nepoznatih vrela i rijetkih knjiga u Tajnom vatikanskom arhivu (Archivum Šecretum Apostolicum Vaticanum), Vatikanskoj knjižnici (Biblioteca Apostolica Vaticana), Arhivu Generalne kurije Trećega samostanskog reda svetog Franje i Knjižnici Casanatense (Biblioteca Casanatense) u Rimu. Za boravka u Zadru upisao je poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu koji završava u ratne dane, 18.lipnja 1992., obranom magistarskog rada s naslovom O knjigama glagoljaša u zadarskoj nadbiskupiji koncem 14. i u 15. stoljeću. Magistarski je rad objavio 1998. kao monografiju s naslovom O knjigama hrvatskih glagoljaša. Na izvandoktorskom je studiju istog fakulteta prijavio doktorsku disertaciju s temom o pokorničkom pokretu i franjevcima trećoredcima glagoljašima od 13. do 16. stoljeća. Budući da je zbog objektivnih razloga nije stigao obraniti, rukopis te vrijedne radnje objavio je kao knjigu Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši (13. — 16. st.) u Zagrebu 2001. godine. Povratkom iz Rima 1995. fra Petar preuzima ponuđene obveze u svojoj provinciji. Od 1997. do 2009. boravio je u Ogulinu. Bio je i gvardijan ogulinskog samostana Krista Kralja. Od 2009. živi u samostanu sv. Franje Asiškoga u Krku. Izneseni podatci održavaju tek tanku biografsku nit fra Petrova djelovanja kao svećenika i redovnika sa svime onim što taj životni poziv prati. Aktivan kao istraživač i pisac već preko trideset godina, fra Petar je obogatio naše spoznaje o hrvatskom srednjovjekovlju, nadasve spoznaje o glagoljašima i redovnicima koji su kao oni koji mole (oratores) na čelnom mjestu idealno zamišljene ishematizirane trodiobesrednjovjekovnog društva.? Malo je osoba unutar hrvatske historiografije kao što je fra Petar koji su svojim istraživanjem i djelom iznijeli na svjetlo dana velik broj ,malih“ ili ,sitnih“, a ujedno i tako dragocjenih podataka o redovničkoj i hrvatskoj kulturnoj povijesti. U svojim je radovima fra Petar, gotovo bez iznimke utemeljenima na vrelima iz arhivskih institucija Zadra, Zagreba, Rima, Venecije, Padove i dr., prikazao srednjovjekovnu povijest naših područja, a posebice svoje redovničke zajednice franjevaca trećoredaca glagoljaša. Kada su ga jednom zgodom pitali, fra Petar je ovako definirao glagoljaše i glagoljicu do 3 _ Aelfric, Those who pray, work and fight, u: Medieval Worlds A Sourcebook, ur. Roberta Anderson i Dominic Aidan Bellenger, London - New York: Routledge, 2003., 10-1I. Usp. i Jacques Le Goff, Civilizacija srednjovje- kovnog Zapada [La Civilisarion de V Occident Medićval, prevela Gordana V. Popović, pogovor Igor Fisković, Zagreb: Golden marketing, 1998., 342; Tomislav Raukar, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i FF press (Udžbenici i priručnici, sv.1), 2002, 5. 24