Najnovija othrića glagoljice u biblioteci kapucinskoga samostana u Karlobagu onirskih traganja za glagoljicom u Flaker/ovskim (FLAKER 1976) trapericama« (VLAŠIĆ-ANIĆ 2013, 2014) upisivan je svaki put novi niz ne/očekivanih otkrića — ne samo glagoljskih, već i latinskih, pa čak i hebrejskih te hebrejsko-aramejskih fragmenata srednjovjekovnih pergamentnih kodeksa iz XIII.— XV. stoljeća koje sam otkrivala na koricama, hrptovima i listovima starih tiskanih knjiga od XV-—XVIII. stoljeća.* Svako je otkriće ponaosob postajalo izazov za nova traga- nja, obogaćujući spoznaju o nesvakidašnjosti, uzbudljivoj ljepoti i tajnovitom obilju rijetkosti kapucinskoga knjižnoga blaga, stoljećima brižno sabiranoga diljem Hrvatske i Europe. Novootkrivena 'Karlobaška riznica glagoljice' značajan je, iznimno vrijedan dio kapucinskoga knjižnoga blaga u Hrvatskoj: svojevrsni “karlobaški glagoljaški oratorij' blistavih tragova povijesne misijske djelatnosti kapucina u Lici i Krbavi nakon njihova oslobođenja od Turaka 1689. g. (BAŠNEC 1999, 2011) — kada se ova područja nalaze pod izravnom jurisdikcijom rimske Propagande (Sacrae Congregatio de Propaganda Fide, Rim 1622. - 1909). Radi se o područjima za koja se smatra, da u njima nakon 1527 g., pod turskom vlašću »nije preživjela nijedna kršćanska zajednica ni ustanova iz predturskoga vremena« (BOGOVIĆ 2011: 153); područjima koja su prije 1527 g. bila pod vlašću Hrvatskoga sabora i bana, a od 1712. g. priključena su Vojnoj krajini. Misijska djelatnost kapucina u tek oslobođenoj Lici i Krbavi odvijala se u višestruko uzavrelom kontekstu novonastalih, iznimno kompleksnih »etničkih i konfesionalnih podjela« (PE- ŠUT 1997 BOGOVIĆ 1996) — i to napose korizmenim propovjedništvom na hrvat- skom jeziku, u živoj tradiciji duhovnosti »doktrine hrvacke« na koju se oslanjao i njihov prethodnik u misionarenju po ovim krajevima: legendarni pop Marko Mesić (1640. — 1713.):* Upravo zahvaljujući iznimnoj zahtjevnosti, odlučujućem povijesnom značaju te nadasve uspješnosti“ »Szvćtoga MISSIONA, lliti Pofelanja + O dosada istraženim novootkrivenim fragmentima na pergameni usp:: MIHALJEVIĆ- VLAŠIĆ-ANIĆ 2010; TEPERT 2011, 2012/R; TEPERT-VLAŠIĆ-ANIĆ 2013; VLAŠIĆ-ANIĆ 2011; VLAŠIĆ-ANIĆ-TEPERT 2010, 2011/UT, 2014/UT. 5 \ »Prosim, da najdete kadi doktrinu hrvacku, zač je ja nimam, i kakovih drugih hrvackih knjižic« Pop MARKO MESIĆ, 25. 07 1689. Pismo kanoniku Stjepanu Božiću (Radoslav LOPAŠIĆ, Spomenici hrvatske krajine II., 395. Cit. po. BAŠNEC 2011: 165). 6 Npr. kada je po želji cara Leopolda 1. i savjetu papinskog nuncija kardinala Kolonića, u novooslobođenu Liku i Krbavu poslan kapucin o. Marin iz Senja kao ovlašteni misionar, tokom 1696. - 1699. g. »čitava naselja, kao Perušić, Budak, Belaj, Ribnik, Novi i dr, uspio je vjerski posve obnoviti i njihove stanovnike muslimanske vjere obratiti na katolicizam i pokrstiti« (BAŠNEC 1999: 378). 219