pod izravnom vlašću Venecije.) Veza s tim područjem ostala je, bez
sumnje, i dalje živa, tako da se preko te veze mogao lako upoznati $
plodovima tiskarskom umijeća koji su kružili područjem mletačke vla-
davine. Da se uputi u tiskarsku vještinu i da nabavi potrebne itt-
strumente za Senjsku tiskaru, Blaž je, dakle, trebao ići u Veneciju.
Ondje je, kako rekosmo, 15. ožujka 1493. dovršio svoj brevijar.

Osnutak Senjske tiskare

Po završetku tog posla vraća se u Senj i osniva ondje glagoljsku
tiskaru. U kolofonu Senjskog misala čitamo: “1494. miseca avgusta
dana 7 ovi misali biše početi i svršeni v Seni... A biše štampani $
dopušćenjem i volju gospodina biskupa od domina Blaža Baromića
i domina Silvestra Bedričića i žakna Gaspara Turčića.“ Blaževo im€ć
je na prvom mjestu, pa možemo reći da je glavnina posla pri osni-
vanju tiskare pala na njega. S druge strane vidimo da on u svom
radu nije tako osamljen, kao npr. poslije Šimun Kožičić Benja u Ri-
jeci, jer postoji već jedna skupina ljudi koji rade na tom poslu.
Njegova uloga u tiskari još je izrazitija kod “Spovidi općene“, gdje
se u kolofonu samo Blaž spominje kao tiskar: “Ja pop Blaž Baro-
mov sin štampan ovu spovid.“

Msal}euskanucmo—crvenonapap\rudvastupcnnazm listova U
formatu osmine. Sačuvana su tri primjerka: u Budimpešti, Len_]mgrid*l
i Cresu. Za Naručnik plebanušov iz 1507. znamo da je tiskan u kući
Silvestra Bedričića. Ovdje se ne kaže gdje je točno bila smještena tiS7
kara. Svakako je moguće da je bila u Blaževoj kući. Štefanić misli da |
je Blaž svoju kuću ostavio svome stričeviću popu Matiji Bammlfi\L |
Matej je 1527. oporučno svoju kuću ostavio kaptolu. U "Kvaderni“
Senjskog kaptola spominje se Baromićeva kuća na Cimiteru, što znači
da bi ta kuća bila negdje na prostoru od Sakralne Baštine do Muzej&
odnosno u blizini spomenika koji je 7. kolovoza 1994. otrkiven kraj
senjske katedrale (bista, rad akad. kipara Stipe Sikirice).

Osim Misala, od poznatih knjiga Senjske tiskare Blaž je još tis-
kao samo “Spovid općenu" iz 1496. U drugoj fazi djelovanja Senj-
ske tiskare, tj. onoj iz 1507. do 1508. ne susrećemo nigdje ime
Blaža Baromića.

Blaž Baromić bio je i istaknuti i uspješni pravnik te je u mnogim

68