pod izravnom vlašću Venecije.) Veza s tim područjem ostala je, bez sumnje, i dalje živa, tako da se preko te veze mogao lako upoznati $ plodovima tiskarskom umijeća koji su kružili područjem mletačke vla- davine. Da se uputi u tiskarsku vještinu i da nabavi potrebne itt- strumente za Senjsku tiskaru, Blaž je, dakle, trebao ići u Veneciju. Ondje je, kako rekosmo, 15. ožujka 1493. dovršio svoj brevijar. Osnutak Senjske tiskare Po završetku tog posla vraća se u Senj i osniva ondje glagoljsku tiskaru. U kolofonu Senjskog misala čitamo: “1494. miseca avgusta dana 7 ovi misali biše početi i svršeni v Seni... A biše štampani $ dopušćenjem i volju gospodina biskupa od domina Blaža Baromića i domina Silvestra Bedričića i žakna Gaspara Turčića.“ Blaževo im€ć je na prvom mjestu, pa možemo reći da je glavnina posla pri osni- vanju tiskare pala na njega. S druge strane vidimo da on u svom radu nije tako osamljen, kao npr. poslije Šimun Kožičić Benja u Ri- jeci, jer postoji već jedna skupina ljudi koji rade na tom poslu. Njegova uloga u tiskari još je izrazitija kod “Spovidi općene“, gdje se u kolofonu samo Blaž spominje kao tiskar: “Ja pop Blaž Baro- mov sin štampan ovu spovid.“ Msal}euskanucmo—crvenonapap\rudvastupcnnazm listova U formatu osmine. Sačuvana su tri primjerka: u Budimpešti, Len_]mgrid*l i Cresu. Za Naručnik plebanušov iz 1507. znamo da je tiskan u kući Silvestra Bedričića. Ovdje se ne kaže gdje je točno bila smještena tiS7 kara. Svakako je moguće da je bila u Blaževoj kući. Štefanić misli da | je Blaž svoju kuću ostavio svome stričeviću popu Matiji Bammlfi\L | Matej je 1527. oporučno svoju kuću ostavio kaptolu. U "Kvaderni“ Senjskog kaptola spominje se Baromićeva kuća na Cimiteru, što znači da bi ta kuća bila negdje na prostoru od Sakralne Baštine do Muzej& odnosno u blizini spomenika koji je 7. kolovoza 1994. otrkiven kraj senjske katedrale (bista, rad akad. kipara Stipe Sikirice). Osim Misala, od poznatih knjiga Senjske tiskare Blaž je još tis- kao samo “Spovid općenu" iz 1496. U drugoj fazi djelovanja Senj- ske tiskare, tj. onoj iz 1507. do 1508. ne susrećemo nigdje ime Blaža Baromića. Blaž Baromić bio je i istaknuti i uspješni pravnik te je u mnogim 68