T. Galović: Senjska ploča II Senj. zb. 42-43, 327-340 (2015-16.) — od nalaza ploče (dvadesetak što većih što manjih ulomaka) u stubištu ispred tvrđave Nehaj,'* kao dijela razbijenog crkvenog namještaja (nadvratnika ili pak pluteja) s uklesanim glagoljskim slovima i bordurom lozice pa do budućih planova Gradskog muzeja Senj u vrjednovanju i promociji cjelokupne baštine ovoga kraja. Zbog njezine važnosti A. Glavičić je u "Kulturno-povijesnom vodiču po Senju", objavljenom na stranicama Senjskog zbornika u istom svesku kada i prethodno spomenuti izvještaj, odmah uvrstio u tekst i plan vodiča kroz grad Senj i okolinu grada. Senjsku je ploču A. Glavičić držao najvećim arheološkim nalazom",'“ ali prema kojem — prema vlastitu svjedočenju — zbog drugih obveza nije mogao posveti daljnju pozornost. Nakon otkrića i navedenih članaka novi prinos razumijevanju i vrjednovanju Senjske ploče dao je nekoliko godina kasnije Branko Fučić (1920. — 1999.). Najprije u referatu iz 1969. koji je kao članak "Najstariji hrvatski glagoljski natpisi" publiciran u zbomiku Glagoljica — jedanaest stoljeća jedne velike tradicije iz 1971.," a potom u zasebnom radu "Senjska ploča" objavljenom u Senjskom zborniku 1973. godine.'' Dvadesetak ulomaka razbijenog pluteja crkvenog septuma s glagoljskim natpisom i dekorativnom bordurom lozice B. Fučić je analizirao te zaključio da su i "pismo i ukras i kompozicija" Senjske ploče toliko "srodni Bašćanskoj ploči da moramo pomišljati na istu radionicu, na isto vrijeme (oko god. 1000.) ako ne i na istog majstora".“" " A, GLAVIČIĆ, 1965, 317. "Tako se m osnovu sakupljene dokumenticije započelo velikim istraživačkim i konzervatorskim radovima na Nehaju. Tom prilikom su se kod uklanjanja stepenica (rampe) pred tvrđavom, pod samim ulazom, na dubini od 0,50 do 1,20 m u nabacanom recentnom materijaluiz kraja 18. . dobivenog kod proširenja starog ulaza, promali veći i manji fragmenti, na koima su bili uklesanibijni omamenti lozice sa troprutastim brazdama (pleterom) i glagoljskim slovima. Shvaćajući važnost nalaza, detaljno je (do živea kamena) pretražen materijal u kojem se naknadno pronašlo oko desetak komadića, od kojih se uspjelo sastavti ri veća,kojizajedno s ostlima, makar otežano, omogućuju daljnja straživanja "Senjske ploč "7A. GLAVIČIĆ, 1965, 310. Senjsku ploču spomenuo je A. Glavičić i u drugom izdanju Vodiča po Senju i okolici kojije 1974. objavilo Sensko muzejsko društvo i Turistički savez općine Senj (A. GLAVIČIĆ, 1974, 21-22). "ČA GLAVIČIĆ, 1999,97. '" Zbornik Glagoljica - jedanaest stoljeća jedne velike tradicije tiskan je unutar 21. sveska. časopisa Staroslavenskog instituta u Zagrebu Šlovo, a nastao je kao rezutat rada istoimenog simpozija koi je u organizaciji Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnost i Staroslavenskog instituta "Svetozar Ritig"bio održan od 21. do 28. IX. 1989. godine u Zagrebu, Rijeci, Pazinu, Krku, Košljunu i Senju odnosno na glagoljaškom terenu Istrei Kvarnera (B. FUČIĆ, 1971, 247- 249) !" p. FUČIĆ, 1973, 121-131 " B. FUČIĆ, 1981, 151; 1982. 19. 329