T. Galović: Senjska ploča II Senj. zb. 42-43, 327-340 (2015-16.)

 

— od nalaza ploče (dvadesetak što većih što manjih ulomaka) u stubištu ispred
tvrđave Nehaj,'* kao dijela razbijenog crkvenog namještaja (nadvratnika ili pak
pluteja) s uklesanim glagoljskim slovima i bordurom lozice pa do budućih
planova Gradskog muzeja Senj u vrjednovanju i promociji cjelokupne baštine
ovoga kraja.

Zbog njezine važnosti A. Glavičić je u "Kulturno-povijesnom vodiču po
Senju", objavljenom na stranicama Senjskog zbornika u istom svesku kada i
prethodno spomenuti izvještaj, odmah uvrstio u tekst i plan vodiča kroz grad Senj
i okolinu grada.

Senjsku je ploču A. Glavičić držao najvećim arheološkim
nalazom",'“ ali prema kojem — prema vlastitu svjedočenju — zbog drugih obveza
nije mogao posveti daljnju pozornost.

Nakon otkrića i navedenih članaka novi prinos razumijevanju i
vrjednovanju Senjske ploče dao je nekoliko godina kasnije Branko Fučić (1920. —
1999.). Najprije u referatu iz 1969. koji je kao članak "Najstariji hrvatski
glagoljski natpisi" publiciran u zbomiku Glagoljica — jedanaest stoljeća jedne
velike tradicije iz 1971.," a potom u zasebnom radu "Senjska ploča" objavljenom
u Senjskom zborniku 1973. godine.'' Dvadesetak ulomaka razbijenog pluteja
crkvenog septuma s glagoljskim natpisom i dekorativnom bordurom lozice B.
Fučić je analizirao te zaključio da su i "pismo i ukras i kompozicija" Senjske
ploče toliko "srodni Bašćanskoj ploči da moramo pomišljati na istu radionicu, na
isto vrijeme (oko god. 1000.) ako ne i na istog majstora".“"

 
 

 

   

 

 

 

  

" A, GLAVIČIĆ, 1965, 317. "Tako se m osnovu sakupljene dokumenticije započelo
velikim istraživačkim i konzervatorskim radovima na Nehaju. Tom prilikom su se kod uklanjanja
stepenica (rampe) pred tvrđavom, pod samim ulazom, na dubini od 0,50 do 1,20 m u nabacanom
recentnom materijaluiz kraja 18. . dobivenog kod proširenja starog ulaza, promali veći i manji
fragmenti, na koima su bili uklesanibijni omamenti lozice sa troprutastim brazdama (pleterom)
i glagoljskim slovima. Shvaćajući važnost nalaza, detaljno je (do živea kamena) pretražen
materijal u kojem se naknadno pronašlo oko desetak komadića, od kojih se uspjelo sastavti ri
veća,kojizajedno s ostlima, makar otežano, omogućuju daljnja straživanja "Senjske ploč

"7A. GLAVIČIĆ, 1965, 310. Senjsku ploču spomenuo je A. Glavičić i u drugom izdanju
Vodiča po Senju i okolici kojije 1974. objavilo Sensko muzejsko društvo i Turistički savez
općine Senj (A. GLAVIČIĆ, 1974, 21-22).

"ČA GLAVIČIĆ, 1999,97.

'" Zbornik Glagoljica - jedanaest stoljeća jedne velike tradicije tiskan je unutar 21. sveska.
časopisa Staroslavenskog instituta u Zagrebu Šlovo, a nastao je kao rezutat rada istoimenog
simpozija koi je u organizaciji Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnost i Staroslavenskog
instituta "Svetozar Ritig"bio održan od 21. do 28. IX. 1989. godine u Zagrebu, Rijeci, Pazinu,
Krku, Košljunu i Senju odnosno na glagoljaškom terenu Istrei Kvarnera (B. FUČIĆ, 1971, 247-
249)

!" p. FUČIĆ, 1973, 121-131

" B. FUČIĆ, 1981, 151; 1982. 19.

 

 

 

 

 

 

329