TANJA KUŠTOVIĆ 1. Pokusni list — glagoljicom (1560), ćirilicom (1561), a 1564. ponovno otisnut na sva tri pisma — kao upute za čitanje; Tabla za dicu — glagoljicom i čirilicom (1561); Katekizam — glagoljicom (1561), čirilicom (1561), latinicom (1564); 'Novi testament — glagoljicom (1562), ćirilicom (1563); Jedni kratki razumni nauci — glagoljicom (1562), ćirilicom (1562); Artikuli — glagoljicom (1562), ćirilicom (1562); Postila — glagoljicom (1562), ćirilicom (1563), latinicom (1568); Kratka suma — glagoljicom (1563); SRENAMA BN Govorenje vele prudno — glagoljicom (1563), latinicom (1565); 10. Crikveni ordinalic — glagoljicom (1564), latinicom (1564); 11. Spovid — glagoljicom (1564), latinicom (1564); 12. Bramba - glagoljicom (1564), latinicom (1564); 13. Razgovaranje meju papistu i jednim luteranom — latinicom (1555)!; 14. Starozavjetni proroci (Vsih prorokov stumačenje hrvatsko) — latinicom (1564). Prebrojavanjem tekstova može se ustvrditi da su protestanti objavili 13 glagoljičnih, 8 ćiriličnih i 9 latiničnih tekstova, na temelju čega Radoslav Katičić zaključuje da je temeljno usmjerenje protestanata bilo glagoljaško: Jezik tih knjiga zovu hrvatskim. U predgovoru prijevoda Novoga zavjeta zovu ga naš slo- venski ili hrvatski jazik. Time jasno izriču svoju pripadnost tradiciji hrvatske pismenosti, kojoj je iskon čirilometodski [...). Jezik tih protestantskih knjiga po svojim je dijalekat- skim obilježjima čakavski. Time je baš i autentično glagoljaški... (2011: 30-31) 'Ti su protestantski tekstovi postali predmetom filoloških proučavanja hrvat- skih istraživača 19. i 20. stoljeća.? Cilj je ovog rada predstaviti kako su ta istra- živanja tekla te ukazati na njihove dosege i rezultate. Na taj način dobit ćemo barem djelomičan pregled dosadašnjih istraživanja, što nam može dati polazište za istraživanja koja će uslijediti.? Budući da tih istraživanja ima mnogo,“ ovdje će 1Ova knjiga otisnuta je u Padovi, ne u Njemačkoj! % Jedan je od istraživača i filolog Stjepan Damjanović, kojem je ovaj rad posvećen. 3 Krajem 2015. godine započet je projekt koji financira Hrvatska zaklada za znanost pod nazivom Jezik izdanja hrvatske protestaniske tiskare u kontekstu književnojezičnih smjernica XVI. st., a u okviru kojega je i nastao ovaj rad. U projektu sudjeluju Mateo Žagar, Blanka Ceković, Ivana Eterović, Tanja Kušto- vić i naš svečar Stjepan Damjanović. * Samo je Alojz Jembrih u pogovoru objavljenom uz pretisak ćiriličkoga Novoga testamenta naveo oko 150 bibliografskih jedinica, što domaćih što stranih autora, u kojima se s nekog filološkog aspekta (bilo jezičnog, književnog ili povijesnog) obrađuju djela protestantske tiskare (Jembrih 2008: 140-152). 238