MARICA ČUNČIĆ

sljedeći tekst: Altslavisch mit glagolitischer Schrift, 2 bldtter zweispaltisch geschrieben.
Prof. Miklosich schreibt dariiber an Prof. Schleicker »es enthčli Stellen aus einem
liturgischen Buche, wie es scheint aus dem Brevier! es ist aus der zweiten Hčilfte des
14. Jahrhuderts, seine Heimat ist ohne Zweifel die Kroatisch-dalmatinische Kiiste des
adriatische Meeres.'« Budući da se radi o odlomku iz 14. stoljeća koji nije brevijar
kako pišu Miklošič, Jončev i Hopf, obradila sam ga detaljno da znanstvenoj jav-
nosti bude poznato što se od glagoljice nalazi u Gothi.

Kodikologija

Glagoljski odlomak je dvolist pisan dvostupačno na pergameni veličine 20 x
14,5 cm. Stupci su široki oko 5,7 cm, visoki oko 17,7 cm. Širina stupca ide po
prilici tri puta u visinu (5,8 x 3 = 17,4). Slova od 2 mm raspoređena su u 39 re-
daka s proredom 1:1. Ima i manjih slova kojima su pisani manji dijelovi liturgije.
Nutarnji rub stranice je 1 cm, vanjski 2 cm, što odgovara kodikološkim omjerima.
Gornji je rub oko 1,7 cm, donji oko 1,5 cm. Po sredini dvolista je konac sekundar-
nog uveza i tragovi odlijepljenoga papira, kao da je to bio omot, ali nema tragova
presavijanja pergamene. Nema fizičkih oštećenja ni rupa. Crnilo slova na rubo-
vima prvog i zadnjeg stupca pri unutarnjoj margini izlizano je.

GM pripada rukopisima maloga formata na pergameni za razliku od rukopisa
velikoga formata u istoj bibliotei.$ Ovakvog formata nema među poznatim glagolj-
skim misalima na otoku Krku,' ni u Arhivu HAZU, niti među odlomcima u
Berčićevoj zbirci u Petrogradu.? Po kodikološkim mjerama može se zaključiti da se
radi o dosad nepoznatom glagoljskom misalu. Rekonstrukcija kodikološke udalje-
nosti između prvog i drugog lista nije moguća samo na temelju navedenih poda-
taka. Za to je potrebna analiza sadržaja, pa se preostalo kodikološko promišljanje
nalazi na kraju analize sadržaja.

Paleografija

Pismo je ustavno s karakteristikama 14. st. Samo »g« i »h« probijaju donju
liniju, dok ostala potencijalna slova za probijanje donje linije (»z«, »c«, »a«, »k«)
stoje uredno unutar retka. Ligatura ima od dva slova (ho), tri (prv), i četiri (&mžd),
vodoravnih (gr) i okomitih (po), adekvatnih (vv) i neadekvatnih (zv, jl). Ima i do-

* Prof. Franc Miklošič (Radomerščak pri Ljutomeru 1813. — Beč 1891.) radio je u bečkoj dvorskoj
biblioteci od 1844., a malo kasnije (1849.) počinje predavati slavenske jezike i književnosti na bečkom
sveučilištu gdje ostaje do 1885.

4 Cornelia Hopf, Die abendlindischen Handschrifien der Forschungs- und Landesbibliothek Gotha:
Bestandsverzeichnis / Forschungs- und Landesbibliothek Gotha. 1.Grosslormatige Pergamenthandschrifien
: Memb 1, Gotha 1994.

7 Vjekoslav Štefanić, Glagoljski rukopisi otoka Krka, JAZU, Zagreb 1960.

3 Vjekoslav Štefanić, Glagoljski rukopisi Jugoslavenske akademije, JAZU, Zagreb 1969.

9 Svetlana O. Vialova, Glagoljski fragmenti Ivana Berčića u Ruskoj nacionalnoj biblioteci, Faksimili,
HAZU, Ruska nacionalna biblioteka, Staroslavenski institut, Zagreb, 2000.

 

60