M. Čuvčić, Ninski odlomak glagoljskoga misala, Rad. Zavoda povij. znan, HAZU Zadru, sv. 46/2004., str. 169-193. Misal iz kojega je ovaj odlomak uzet nije zastupljen u Berčićevoj zbirci odlomaka misala“ Po svemu sudeći, ovdje se radi o još jednom izgubljenom glagoljskom rukopisnom misalu. Paleografska analiza Slova ustavne glagoljice su krasopisna, stisnuta, izdužena i nalaze se između dviju linija s iznimkama slova “g", “h" i %e7 koja nekad stidljivo prelaze donju liniju kao i slova “a", *1", “Z" gomju. Brojne ligature (go, vo, ož, mo, ho, žd, vž, gd, pd, vd, #l, tv, d, zl, tr, pr, br, vr, r, da, ga, ud, it, pvl, gda, laž, gli, zvr, tvo, vzl), ponajviše adekvatne horizontalne, ali ima i vertikalnih, datiraju rukopis u zlatno doba hrvatskoga glagolizma, točnije u 15. stoljeće bez obzira na to što slova tek stidljivo probijaju donju liniju. Karakteristično je pisanje “ot" pomoću malog znaka natpisanog slovu “o" (sl. 2. 3). Inicijali izvedeni ervenom tintom ispunjeni su zelenom bojom. Tamnosmeđa slova i crveno-zeleni inicijali već u ta tri stupca predstavljaju lijep ukras. Uz oštećenje koje ima tamnosmeđu boju, jer je to bio hrbat uveza, ostalo je 12 rupa; dvije baš prolaze kroz najljepši inicijal “V" (£. 2r). To je veći inicijal s tri lista simetrično isprepletena, desni list je tamnosmećkaste boje, lijevi je ispunjen zelenom bojom, a srednji ima lijevu polovicu zelenu, a desnu smeđu. Inicijali su ukusno naslikani. Na f, 1r trislična inicijala “V" stoje za početak evanđelja. Od drugih inicijala u NO nalazimo samo “P" (sl. 1. 8), veći dio inicijala “O" ili *U" (sl. 1. 6), i po svoj prilici dio inicijala S" (sl. 1.9). Svi dobro vidljivi inicijali imaju izdužene vitice koje svojom elegancijom i preciznošću odaju dobroga iluminatora (sl. 1. 1-$). Takve se vitice pojavljuju i u (Beramskom, Berlinskom i Ročkom misalu, kodeksima iz 15. st. koje je pisao Bartol Krbavac.' To je gotsko-bolonjska škola koja je vladala Dalmacijom još u 14. st. Međutim, izeleda da Bartolove vitice nemaju spiralnih ukrasa." a vitice triju inicijala 'Ninskoga fragmenta (sl. 1. 4,5,6) isprekidane su spiralnim ornamentom, To bi mogla biti mlada pojava. Marija Pantelić spominje uz Bartola još jednoga pisara: “Prema tome možemo Bartola iz Krbave smatrati najstarijim i najboljim do danas poznatim domaćim minijaturistom hrvatskih glagoljskih kodeksa krbavskog područja uz mlađega Jurja Prenčića iz okolice Nina."* Poznato je da se svećenik Juraj Prenčić 1455. godine Svetlana_ViALOVA, Glagoljski fragmenti Ivana Berčića u Ruskoj nacionalnoj biblioteci, Faksimili, HAZU, Staroslavenski institt, Ruska nacionalna biblioteka, Zagrcb, 2000. Marija PANTELIĆ, Glagoljski kodeksi Bartola Krbavca. Radovi Staroslavenskog institta, 5, Zagreb, 1964., sr. 59-60. Npr. £183 ima 3 takva inicijala, a znak za početak mise je ukrašen točkama koje imitiraju čvorove, ne spiralu. Beramski misal, Ljubljana, NUK II C, 162 a7, Fotografije knjižnice Staroslavenskog inslituta, i Marija PANTELIĆ, igoljski kodeksi, str 60 171