MARICA ČUNČIĆ
ŠTO 1E OPAT DRŽIHA NAUČIO OD OPATA MAJA?

 

spominju na ploči pisanoj glagoljicom. Tu se vidi dobra suradnja između latinskoga
i glagoljaškoga klera.

Opat Držiha predstavlja Bašćansku ploču (dalje u tekstu BP) koja se smatra
mlađom od KN jer se pretpostavlja da je nastala poslije smrti hrvatskog kralja
Zvonimira (1089. g.), a prije 1105.god. kad je Krk došao pod ugarskoga kralja
Kolomana. Zato se 1100. g. uzima kao vjerojatna i stoga ova proslava 900.
obljetnice u 2000. godini.

 

BP bijaše pregrada u crkvi svete Lucije. Dijelila je prostor oltara od crkvene
lađe kako je utvrdio fra Vinko Fugošić (Fučić 1951, 3). Ploču je na podu crkve
godine 1856 g. vidio Ivan Čračić. Biskup Vitezić je dao 1860. ploču s tla podići.
Najstariju fotografiju Bašćanske ploče napravio je zagrebački fotograf Ivan Standl
1869. g. Podrobno je obrađena u katalogu Glagoljski natpisi (Fučić 1982, 44-61)
Mnogo je napisano o čitanju samoga teksta, a izdana je i posvemašnja literatura o
BP (Bašćanska ploča 1988). Sada se taj naš najveći glagoljicom ispisan kamen
nalazi u auli HAZU u Zagrebu.

 

 

   

'Tekst počinje zazivom “U ime Oca i Sina i Svetoga Duha". Zatim saznajemo
tko je pisao tekst: Aza opatv Dražiha pisaha se ... “Ja opat Držiha pisah ovo.
da je hrvatski kralj Zvonimir darovao ledinu Svetoj Luciji. Opat spominje
krbavskog župana, poslanika kralja Zvonimira. Poslije prijetnje onome tko bi
porekao darovnicu, slijedi obveza redovnika da mole za darovatelja. Izjava opata
Dobrovita o gradnji crkve s devetero braće završava napomenom o zajedništvu
benediktinskih samostana Mikule i sv. Lucije.

   

 

 

Krk i Jurandvor nisu daleko i znanje jednoga samostana bilo je i znanje
drugoga. S paleografskog stajališta glagoljica dvaju benediktinskih samostana
nije posve ista, ali ima jednu značajnu sličnost i vezu po kojoj se može utvrditi da
su baštinili isti poklad spoznaja o glagoljici.

 

 

 

Slika 1. Krčki natpis!

 

' Fotografija Fučić, 1982, 23, filriranje slike na računalu M. Č.

 

258