Dr. MILE BOGOVIĆ: Postanak i razvoj glagoljice na hrvatskom prostoru do 1248.

reći da o tome nema znanja tako pouzdanog i utvrđenog da bi se ta pitanja mogla
potpuno skinuti s dnevnog reda".

Kad bismo na temelju natpisa prosuđivali gdje je nastala glagoljica, najlogičniji bi
zaključak bio: nastala je ondje gdje su joj najstariji kameni spomenici. Najstariji,
najbrojniji i najvrjedniji glagoljski natpisi u kamenu smješteni su u Kvarnerskom ba-

23RI

| oadtami

 

Pismo pape Inocenta IV kojim dopušta uporabu glagoljice u misnim slavljima na prostoru
senjske biskupije (Vjera Reiser, 1988.):

zenu i njegovoj okolici. Možemo bez oklijevanja zaključiti s Brankom Fučićem “da se
kompaktna teritorijalna jezgra naših najstarijih glagoljskih natpisa iz XI., XII. i XIII.
stoljeća nalazi na hrvatskom sjeverozapadu".

to se tiče najstarijih glagoljskih tekstova Fisanih na papiru i pergameni, dakle
prenosivih, njihov nastanak_znanstvena analiza nije smjestila na spomenuto naše
područje. Glavni su dokaz za njihovo podrijetlo razni jezični izrazi koji u]aućuju na
određene krajeve i narode. Tu argumentaciju ne smijemo omalovažiti, ali ne treba
također smetnuti s uma da se takvi spomenici lako kreću, prenose, a putem mogu
dobivati lokalne osobine, što otežava procjenu gdje su oni nastali. U tom smislu
dokazna moćtih spisa za mjesto njihova nastanka mnogo je slabija od one kamenih
spomenika. Tekstovi na papiru i pergameni lakše se sačuvaju baš ondje gdje se ne

 

a