HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK 1999.

Dr. Mile Bogović

Povodom 750. obljetnice pisma Inocenta IV. senjskom
biskupu Filipu 29. ožujka 1248. godine

POSTANAK I RAZVOJ GLAGOLJICE NA
HRVATSKOM PROSTORU DO 1248.
GODINE

Ključna uloga redovništva pri očuvanju i prenošenju
glagoljice i staroslavenskog bogoslužja

1. Doprinos hrvatskog prostora nastanku i razvoju
glagoljice

Senjuji jica doživjela najviši doseg svog liturgijskog i kultumog hoda. Onaje u
USenjlu Pg&gg:!ag katedrale, ušla u kanons'žkoš ldurril, uolžatedlalni r, u biskupsku
kancelariju, ana koncu i u biskupsku tiskaru. Njezin ključni iskorak zbio se 1248. godine za
vrijeme biskupa Filipa. O tome koji put je ona prije toga prešla, postoje mnoge teorije.
Većinom su ih lansirali filolozi i povjesničari književnosti. Tim teorijama najviše nedostaje
dublje poznavanje povijestnog konteksta, pa zato do danas nije pronađeno tumačenje koje
bi bilo općenito prihvaćeno. U ovom članku pokušat ću kao crkveni povjesničar voditi računa
o povijesnom kontekstu nastanka glagoljice na našem području, a zatim prikazati glavne faze
njezina hoda od Wdhvam u redovničkim zajednicama do njezina ulaska u senjsku
katedralu u vrijeme biskupa Filipa 1248. godine.

Odmah želim naglasiti da pri?adam 'oonom krugu ljudi koje ne zadovoljava ćirilo-
metodska teorija o nastanku glagoljice i njezinoj pojavi na našem području. Opravdanje
za drugačije razmišljanje našao sam i u radovima najvećih autoriteta kao što su
Radoslav Katičić i Branko Fučić, iako su jedan i drugi pristalice upravo rečene leoriLe.

Naima, u jednom svom novijem radu Katičić kaže: “Kada je pak riječ o postanku
i starosti glagoljice, te o tome kako se ona našla u Hrvata, treba na prvom mjestu

72