HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK 1999. Dr. Mile Bogović Povodom 750. obljetnice pisma Inocenta IV. senjskom biskupu Filipu 29. ožujka 1248. godine POSTANAK I RAZVOJ GLAGOLJICE NA HRVATSKOM PROSTORU DO 1248. GODINE Ključna uloga redovništva pri očuvanju i prenošenju glagoljice i staroslavenskog bogoslužja 1. Doprinos hrvatskog prostora nastanku i razvoju glagoljice Senjuji jica doživjela najviši doseg svog liturgijskog i kultumog hoda. Onaje u USenjlu Pg&gg:!ag katedrale, ušla u kanons'žkoš ldurril, uolžatedlalni r, u biskupsku kancelariju, ana koncu i u biskupsku tiskaru. Njezin ključni iskorak zbio se 1248. godine za vrijeme biskupa Filipa. O tome koji put je ona prije toga prešla, postoje mnoge teorije. Većinom su ih lansirali filolozi i povjesničari književnosti. Tim teorijama najviše nedostaje dublje poznavanje povijestnog konteksta, pa zato do danas nije pronađeno tumačenje koje bi bilo općenito prihvaćeno. U ovom članku pokušat ću kao crkveni povjesničar voditi računa o povijesnom kontekstu nastanka glagoljice na našem području, a zatim prikazati glavne faze njezina hoda od Wdhvam u redovničkim zajednicama do njezina ulaska u senjsku katedralu u vrijeme biskupa Filipa 1248. godine. Odmah želim naglasiti da pri?adam 'oonom krugu ljudi koje ne zadovoljava ćirilo- metodska teorija o nastanku glagoljice i njezinoj pojavi na našem području. Opravdanje za drugačije razmišljanje našao sam i u radovima najvećih autoriteta kao što su Radoslav Katičić i Branko Fučić, iako su jedan i drugi pristalice upravo rečene leoriLe. Naima, u jednom svom novijem radu Katičić kaže: “Kada je pak riječ o postanku i starosti glagoljice, te o tome kako se ona našla u Hrvata, treba na prvom mjestu 72