M. Bogović, Crkv. ustroj. Riječko-senjske.., str.291-328. 291
Mile Bogović

CRKVENO USTROJSTVO DANAŠNJEG
PODRUČJA RIJEČKO-SENJSKE NADBISKUPIJE
U SREDNJEM VIJEKU

 

Dr. Mile Bogović, Teologija u Rijeci, pregledni članak
UDK: 27(091):: 262.3 RIJEČKO-SENJSKA "04/14"

'Na području današnje Riječko-senjske nadbiskupije! prostiralo se u
srednjem vijeku više biskupija; neke su u cijelosti bile unutar tog područja, a
druge samo jednim svojim dijelom.

Rijeka je bila u Pulskoj biskupiji, gerovski i čabarski kraj pripadao je jedno
vrijeme Akvilejskoj patrijaršiji, okolica današnjeg Generalskog Stola bila je
u Zagrebačkoj biskupiji, kao i predio sjeverno od Slunja; područje Zavalja,
Donjeg Lapca i Srba bilo je u Kninskoj biskupiji, a kraj oko Gospića i sve
prema jugu u Ninskoj biskupiji. U istoj biskupiji bio je i srednjovjekovni
Bag (Karlobag).

To je prikaz biskupijske pripadnosti rubnih dijelova današnje
Riječko-senjske nadbiskupije. Unutar tih rubova malazile su se
biskupije Senjska i Krbavska (nakon 1460. Modruška). Od Senjske se
1460. odcijepljuje privremeno Otočka biskupija koja je jedva zaživjela kao
samostalna biskupija, a nakon 1534. više se u tom svojstvu i ne spominje.

U ovom članku nije obrađena sva crkvena problematika tog područja u

srednjem vijeku, nego prvenstveno crkvene ustanove: redovničke zajednice i
župe te njihove crkve.

 

 

    

1 Poticaj za ovaj članak bila je inicijativa za osnivanje nove biskupije na području današnje
Riječko-senjske nadbiskupije (v. ZVONA - mjesečnik za kršćansku kulturu, 1996. br. $, str. 4-5).
Hlio sam prikazati stanje na tom području prije Turaka, tj. kad su na njemu živjeli samo katolici.
Nemam nakanu ovdje davati neka konkretna suvremena rješenja, nego samo ponuditi neke
pretpostavke za korisno razmišljanje u traganju za takvim rješenjima. Područje je preopsežno da bih
se upuštao u detalje, pa na mnogim mjestima nabrajam suhe podatke. Oni su uglavnom samo torzo
za jednu razrađeniju povijest Crkve na tom području. U nekim slučajevima gdje bi i samo
nabrajanje podataka bilo preopšimo, zadovoljio sam se upućivanjem na literaturu. Nastojao sam
registrirati katoličke tragove u srednjem vijeku na ličkom i kordunaškom području, jer smatram da
su oni ovdje najviše izblijedili.