M. Bogović: Sadržaj izvješća senjsko-modruških biskupa u Rim... _ Senj. zb. 23, 161-196 (1996) MILE BOGOVIĆ SADRŽAJ IZVJEŠĆA SENJSKO-MODRUŠKIH BISKUPA U RIM OD 1602. DO 1919. GODINE Mile Bogović UDK:262.3(497.5 Senj)(047) Sakralna baština Izvorni znanstveni članak 'HR 53270 Senj Ur.: 1996-06-14 U radu se donosi sadržaj izvješća senjsko-modruških biskupa u Rim od 1602. do 1919. Novija izvješća nisu u Tajnom vatikanskom arhivu dostupna istraživačima. Izvješća se nalaze u fondu Relationes ad limina voll, 734 i 799. 'Autor navodi imena znanstvenika koji su se bavili tom problematikom, imena biskupa koji su ta izvješća slali u Rim kao i njihov sadržaj na temelju kojega dobivamo detaljne i vrijedne podatke o stanju na području senjsko-modruške biskupije u tom razdoblju. Po njegovu mišljenju ta su izvješća veoma vrijedan izvor za crkvenu povijest krajeva koji su pripadali pod senjsku i modrušku, odnosno krbavsku biskupiju. I. Fond Relationes ad limina 'Nakon krize oko protestantske reformacije Katolička je crkva Tridentskim saborom i radom posaborskih papa stekla čvrsto organizacijsko jedinstvo na čelu s papom. Biskupi su trebali održavati biskupijske sinode, vizitirati svoje biskupije i o svemu tome izvješćivati središnju crkvenu upravu i osobno posjećivati pragove (limina) apostolskih prvaka Petra i Pavla u Rimu.! Stvar sa Limina znači "pragovi". U kršćanskom shvaćanju života najvažniji je onaj čas kada i čovjek prekorači prag koji dijeli zemaljski život od vječnoga. Ta su mjesta bila posebno slavna ako je netko taj iskorak u vječnost učinio kao mučenik. Na mjestu gdje su bili ti "pragovi“ kršćani su poslije sagradili oltare (žrtvenike) i crkve. Dakako da su najslavniji oni "pragovi" u Rimu koje su prekoračili, ušavši u vječnost, apostolski prvaci sv. Petar i sv. Pavao. Na mjestu njihove mučeničke smrti sagrađene su poslije veličanstvene bazilike. K njima su sa svih strana kršćanskog 161