M. Bogović: Sadržaj izvješća senjsko-modruških biskupa u Rim... _ Senj. zb. 23, 161-196 (1996)

 

MILE BOGOVIĆ

SADRŽAJ IZVJEŠĆA SENJSKO-MODRUŠKIH BISKUPA
U RIM OD 1602. DO 1919. GODINE

Mile Bogović UDK:262.3(497.5 Senj)(047)
Sakralna baština Izvorni znanstveni članak
'HR 53270 Senj Ur.: 1996-06-14

U radu se donosi sadržaj izvješća senjsko-modruških biskupa u Rim od 1602. do
1919. Novija izvješća nisu u Tajnom vatikanskom arhivu dostupna istraživačima. Izvješća
se nalaze u fondu Relationes ad limina voll, 734 i 799.

'Autor navodi imena znanstvenika koji su se bavili tom problematikom, imena
biskupa koji su ta izvješća slali u Rim kao i njihov sadržaj na temelju kojega dobivamo
detaljne i vrijedne podatke o stanju na području senjsko-modruške biskupije u tom
razdoblju. Po njegovu mišljenju ta su izvješća veoma vrijedan izvor za crkvenu povijest
krajeva koji su pripadali pod senjsku i modrušku, odnosno krbavsku biskupiju.

I. Fond Relationes ad limina

'Nakon krize oko protestantske reformacije Katolička je crkva Tridentskim
saborom i radom posaborskih papa stekla čvrsto organizacijsko jedinstvo na
čelu s papom. Biskupi su trebali održavati biskupijske sinode, vizitirati svoje
biskupije i o svemu tome izvješćivati središnju crkvenu upravu i osobno
posjećivati pragove (limina) apostolskih prvaka Petra i Pavla u Rimu.! Stvar sa

 

 

Limina znači "pragovi". U kršćanskom shvaćanju života najvažniji je onaj čas kada i
čovjek prekorači prag koji dijeli zemaljski život od vječnoga. Ta su mjesta bila posebno slavna
ako je netko taj iskorak u vječnost učinio kao mučenik. Na mjestu gdje su bili ti "pragovi“ kršćani
su poslije sagradili oltare (žrtvenike) i crkve. Dakako da su najslavniji oni "pragovi" u Rimu koje
su prekoračili, ušavši u vječnost, apostolski prvaci sv. Petar i sv. Pavao. Na mjestu njihove
mučeničke smrti sagrađene su poslije veličanstvene bazilike. K njima su sa svih strana kršćanskog

 

 

161