Juraj LOKMER
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u Senju
te senjski i senjsko-modruški biskupi (II.)
(Povijesno-kulturni vodič)
Antemurale christianitatis
Već 1463. godine prvi put Turci dolaze pod senjske zidine, a nakon
Krbavske bitke, posebno početkom XVI. stoljeća, znatno se povećala
opasnost od njih pa je grad umalo bio osvojen i uništen. Stoga se zidine
pojačavaju kulama i brane plaćenim vojnicima, uz financijsku pomoć pape
Leona X. - danas u sklopu gradskih zidina postoji Leonova ili papinska
kula — očito ganutoga govorom ("De Croatiae desolatione") modruškoga
biskupa Šimuna Kožičića Zadranina (Benje), neko vrijeme nakon smrti
biskupa Blažiolovića upravitelja senjske biskupije. Njegova je modruška
biskupija dotad već potpuno poharana, a biskup prognanik bježi pred
Turcima u sigurnan zaklon habsburške Rijeke. Senjani predvođeni Petrom
Kružićem i Grgurom Orlovčićem postižu prve uspjehe u borbi s Turcima i
oslobađaju strateški važnu tvrđavu Klis. Time počinje najkrvavije razdoblje
senjske povijesti. Nevolje su se još povećale kad se u državi razbuktao
građanski rat, izazvan pogibijom zadnjega ugarsko-hrvatskoga kralja Lju-
devita II., iz roda Jagellova, u bitci s Turcima na Mohaču 1526. godine, i
izborom Ferdinanda Habsburgovca na Cetinu 1527. godine za hrvatskoga
kralja, sad već protivnika okrunjenome kralju Janošu Zapolji, što su ga
izabrali ugarski i dio hrvatskih staleža. Biskup Franjo Jožefić (1521. —
1549.) ima puno problema sa senjskim kapetanima i njihovim
službenicima, ne samo jer su suprotstavljenih političkih interesa, već i zbog
njihove silovitosti, nepoštivanja starih gradskih i kaptolskih prava, kao i
zbog njihovoga stalnoga posizanja za crkvenim prihodima u doba finan-
* Ovaj je tekst nastao kao rezultat nakane autora da napiše vodič kroz katedralu koji bi, na
znanstveno jednostavan i literarno prikladan način, donio što više podataka o senjskoj crkvenoj
povijesti i spomenicima koji su ostali sačuvani nakon razaranja u II. svjetskome ratu. Tekst je
prerastao okvire turističkoga vodiča, pa s njim vrijedi upoznati čitatelje koje zanima hrvatska,
još uvijek manje poznata ili nepoznata, crkvena baština.
659