J. Lokmer: Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije... _ Senj. zb. 42-43, 235-326 (2015-16.).

 

Silvije Strahimir Kranjčević, na Cimiteru.* malom trgu nepravilna oblika,
sasvim neočekivano gotovo svakoga, samo ne Senjane, iznenađuje neobično
pročelje katedrale izgrađeno dijelom od svijetložute opeke. Katedrala je to
upa senjskih, a od početka XVII. st. i biskupa ujedinjenih biskupij:

Senjske i Modruške ili Krbavske. To je stoljećima katedrala biskupa -
glagoljaša, koji su papinim dopuštenjem uživali povlasticu, pravu rijetkost u
Katoličkoj crkvi, službeno rabili u bogoslužju staroslavenski jezik i glagoljicu
od sredine XIII. pa sve do šezdesetih godina XX. st. Tu je stoljećima bila
katedra jedinoga biskupa - glagoljaša u Katoličkoj crkvi, iako su brojni
glagoljaši, svećenici i redovnici“ djelovali i u drugim biskupijama, ne samo na
susjednim otocima Krku i Cresu već i na prostoru od Konavala“ i Kupreške
visoravni' preko Visokoga,* Bihaća, Bužima i Kijevaca" i Dalmatinske Zagore'"
do Koparštine,'' Trsta,'* Gorice,'* Cividalea (Čedada), Kranjske, Dolenjske" i
Gradišća u Austriji" uvjereni da se služe pismom i jezikom našijenca,
Dalmatinca, svetoga Jeronima. Otok Krk je nazvan kolijevkom glagoljice,'“ a
Senj kolijevkom hrvatskoga tiskarstva, " prema djelatnosti čiji su plodovi nastali
u sjeni senjske katedrale samozatajnim i ustrajnim radom učenih i svome
pozivu u cjelokupnosti svoga bića predanih popova - glagoljaša, ponajprije
senjskih kanonika, s odobrenjem i uz potporu senjskih biskupa. S pravom se
može reći da je senjska katedrala prvostolnica hrvatskoga glagoljaštva, crkva -

 

 

 

 

* Od antike pa sve do sredine XIX. st. na mjestu i oko katedrale bilo je groblje, pa stoga se
tko naziva  taj trg (A. GLAVIČIĆ, 1966 411-412; 1992, $8; R. STARAC, 1999, 71:75, 84)

* U starije vrijeme to su bili benediktinci (OSB), kasnije pavlini (OSPPE) i pogotovo
franevci-rećoredci (TOR).

“ M. PANTELIĆ, 1975, 32: N. KAPETANIĆ - M. ŽAGAR, 2001 9-16

? M. DŽAJA - K. DRAGANOVIĆ1994, 206-216: V. JAGUSTIN, 1997, 30-40; 1
LOKMER. 2015. 125

* Biskupići.Muušinovići kod Visokoga: Ploča Kulina bana. (B. FUČIĆ, 1982, 96)

* p. FUČIĆ, 1982, 96112-113 212.

19 V. KAPITANOVIĆ, 1999, 169-174.

'! B, FUČIĆ 1982, 116-117. 152, 154, 182-186, 219, 287, 289-200, 293-294, 382-383

!3 Kontovel, Trst (B. FUČIĆ, 1982, 216, 350), Zabršce-Dolina kod Trsta (V. ŠTEFANIĆ,
1970, 194-196)

' Domberk, Štanjl. (B. FUČIĆ, 1982, 128,338.)

!4 B. FUČIĆ, 1982, 6, 96, 111, 115, 125-128, 158, 242, 246, 249, 375 390.

' Klimpuški rukopisni fragment pisan glagoljskim kurzivom 1564. godine na listu
Istinskoga misala tiskanoga 1501.godine. (KLIMPUŠKI FRAGMENT, 2010: M. LONČARIĆ,
2011, 10)

18 Vjekoslav Jagić: "vagina rerum glagoliticarum". (M. BOLONIĆ, 1980, V.)

'" M. BREYER, 1940, 53.

 

       

237