VIJESTI razne kategorije znanstvenika. Godine 2010. objavljene su tri gla- goljske matične knjige: Glagoljska ma- tica umrlih župe sv. Roka u Bibinjama, 1713. - 1825., prir. Pavao Kero, Zadar, Stalna izložba — crkvene — umjetnosti, 2010., str. XXII, 109, 144 (Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae, I); Glagoljska matica vjenčanih župe sv. Roka u Bibinjama, 1714. — 1825., prir. Pavao Kero, Zadar, Stalna izložba crkve- ne umjetnosti, 2010., str. XXXIX, 48, 76 (Monumenta glagolitica Archidioecesis ladertinae, Il); Glagoljska matica kršte- nih župe sv. Roka u Bibinjama, 1713. — 1825., prir. Pavao Kero, Zadar, Stalna izložba crkvene umjetnosti, 2010., str. XLII, 178, 220 (Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae, III). Riječ je o bibinjskim maticama krštenih, vjenča- nih i umrlih. One nisu najstarije matice u Zadarskoj nadbiskupiji, ali se počelo s njima iz praktičnih razloga. Naime, te su SLOVO 61 (2011) se matice već koristile za pisanje knjige Ive Šindije, Bibinjski korijeni (Zadar, Matica hrvatska, 2003.), koja je rađena baš na temelju matica, a Pavao Kero su- radivao je u pisanju Šindijine knjige. Svaki svezak ima ove dijelove: dvije rasprave o matičnoj knjizi i opis matice, faksimil matice i transliterirani tekst, te razna kazala. Mislim da je najvrjedni- ji dio svakoga sveska faksimil matice i njegova transliteracija, jer na taj način matična knjiga postaje pristupačnija onomastičnom, sociološkom, paleo- grafskom i demografskom istraživanju. Dakako, knjige će biti posebno korisne proučavateljima glagoljice. Sve je knji- ge recenzirala akad. Anica Nazor. 'Nakladniku i članovima njegove uprave, koji su na visini svoga kulturno- ga i znanstvenog poziva, želimo ustraj- nost i uspjeh u daljnjem radu na tom značajnom vjersko-kulturnom projektu. PAVAO GALIĆ DIGITALIZIRANI VRBNIČKI MISALI I BREVIJARI Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Vrbniku čuva bogatu zbirku glagolj- ske rukopisne građe: knjige i arhivali- je. Posebno se ističu bogato iluminirani glagoljski misali: Prvi vrbnički misal koji je 1456. godine u Senju završio pisati Tomas, arhidakon senjski i Drugi vrbnički misal koji je 1462. godine na- stao u Vrbniku, a oslikan (iluminiran) je prema uzorima iz kodeksa ferarske ško- le. Tu su i Prvi, Drugi, Treći te Četvrti vrbnički brevijar, nastali u razdoblju od kraja XIV. do kraja XV. stoljeća, a najvjerojatnije je riječ o radovima do- maćih pisara. U svojoj knjižnici Župni ured čuva i bogatu zbirku tiskanih gla- goljskih liturgijskih knjiga: protestant- sko izdanje prijevoda Svetoga Pisma (Tiibingen, 1562. godine), velik broj Propagandinih _ izdanja — (liturgijskih knjiga i priručnika) — od misala iz 1631. godine do zadnjega izdanja glagoljsko- ga misala iz 1905. godine s osobnom posvetom Dragutina Parčića. Navedena 397