J. Lokmer: £ voto Kvirina Desantića. Senj. zb. 32, 95-116 (2005.) JURAJ LOKMER EX - VOTO KVIRINA DESA\J'[IĆA. PATRICIJA SENJSKOGA U CRKVI MAJKE BOŽJE GORIČKE U BAŠKI Juraj Lokmer UDK: 930.2 (497.5 Senj) (093) Omladinska 1 930.2 (497.5 Baška) (093) HR 51 000 Rijeka Izvorni znanstveni članak Ur: 2005-12-16 U erkvi Majke Božje Goričke nedaleko od Baške na otoku Krku nalazi se ex - voto! senjskoga patricija Kvirina Desantića iz 1861. godine kojim zahvaljuje Majci Božjoj za čudesno spasenje iz turskih okova. Ovaj ex - voto je vjema preslika stari zavjetne slike iz te crkve uz koju su nekad bili izloženi i lanci - okovi, kasni izgubljeni, odnosno prekovani. Ovime je potvrđena predaja koju je opjevala i narodna pjesma o oslobađanju Luke Kvirina (Čiuerina) Desantića (u narodnoj pjesmi: Luka, Gojko, Mihailo, Mitar Dešantić i/ili Desančić) iz turskoga ropstva u Tominja kuli kod 'Sanskoga mosta nakon što je 1580. godine dopao podno Senja u tursko zarobljeništvo. U Senju već nekoliko stoljeća nema Desantića, koji i danas žive u susjednoj Baški na otoku Krku. Desantićev &Y — voro i danas krasi staro frankopansko Marijino svetište uz koje je stoljećima djelovala istoimena bratovština i predstavlja vrijedan spomeni narodne povijesti, krščanskoga vjerovanja i zahvalnosti Majci Božjoj kojoj su se minulih:stoljeća u ovome Svetištu utjecale brojne generacije pobožnih h štovatelja sa otoka Krka, Raba, iz Vinodola, Senja, Podgorja, pa sve tamo: do Gacke i Like. To je dokumenat o trajnoj povezanosti grada Senja i Baške, dva stara naselja koji su stolječima bili jedinstveno narodno i duhovno tijelo o čemu i danas u Baški svjedoči bogata kultura i vjerska baština. ' Dolazi od lat: za zavjet,iz zavjeta. To je zavjetni predmet (metalna pločica, prikaz dijela ljudskoga tijela, prikaz životinje, imovine, najčešće brodova ili nekog događaja) koji se postavlja. kao molba za pomoć, kao znak zahvale Bogu ili nekom svecu za uslišanu molbu, dobivenu milost, ali i kao svjedočenja o čudesnom događaju i čudu, a vezan je uz dani zavjet. Kršćanstvo je 1aj običaj preuzelo od Rimljana. Taj običaj je najrašireniji od vremena renesanse, a traje sve do današnjih dana. (Lekvikon, 1971, 225.) 95