ZAKRON VEINODOLSKIE
od iela 1280.

(Priobćen od prof. Ant. Mažuranića.)

 

Winodol zvao se je u staro doba oni dio Hčrvatske zem-
lje, što je do mora izmedj Senja i Rčke. Vas ovi kraj bio je vla-
stitost knezovah Karčkih, Vinodolskih i Modruških, koji su od
prilike za 150 godinah kašnje počeli se Frankopani pisati: U Vi-
nodolu bila su znameni Novi Grad, Ledenice, Bribir,
Grižane, Drivenik, Hreljin ili Hriljin, Bakar, Tersat i Grobnik. —
U svakom ovom mčstu biaše veći ili manji gospodski dvor (kaštel),
po 1 ili 2 ečrkve i 50 do 300 kućah, a sve to skupa za sigurnost
opasano zidom zvaše se grad. Svaki ovi grad imadiaše po jedna,
dvoja ili troja vrata, koja su se svaku noć zatvorala, Nškoji od
ovih gradovah zapušteni su već sasvim, kao Ledenice i Hreljin,
buduć da se je narod volio proselit na polje, nego li na bčrdu
u gradu, daleko od svojih zemaljah pribivati. U Driveniku je još
samo ečrkva, plovan (župnik) i požup ili podžup (zvonar), Bribir
je još jedini grad u Vinodolu, koi se zatvora noćju, a Bakar je
pod Mariom Tereziom slobodan kraljevski grad postao.  Stolni
kapitul Modruške iliti Kčrbavske biskupie, koi je g. 1493., kad
su Turci razorili Modrušu, sa svojim biskupom u Vinodol došo,
razdaljen je.u tri grada na tri tako zvana kapitula čožlegiata: u
Novi, Bribir i Bakar.

Ovi starinski Vinodol razdčljen je danas na 5 dčlah: 1) na
današnju kameralsku gospoštinu Vinodol, gdi je Novi, Bribir, Gri-
žane, Drivenik, Belgrad i Kotor, i nčkoja novia mčsta kao Cor-
kvenica, Selce itd.; 2) na slobodan kraljevski grad Bakar (Buccari)
s njegovim okružjem, gdi je osim Bakra takodjer Tčrsat i Kralje-
vica (Portor&); 3) na kameralsku gospoštinu Hreljin, gdi je osim
Hreljina novie mčsto /Fužina (Fuccine); 4) na grofovsko- Batjan-
sku gospoštinu Grobnik, i 5) na dio ogulinskoga regimenta, Le-
denice, u Kormpotskej kumpanii. — 1. i 2. dio spada na rččki
i 4. ma zagrebačku varmedju, a 5. t. j. Ledenice,

 

  

 

 

 

 

gubernjum;
nma vojničko - graničarsko upravljanje.