J. Lokmer: Tiskane glagoljske liturgijske knjige. Senj. zb. 35, 161-212 (2008.) Već sljedeće godine u Senju u krugu seniskoga kaptola, koji je od 1392. privilegijem ugarsko-hrvatskoga kralja Žigmunda Luksenburžanina postao "locus credibilis"'* Baromić uz dopuštenje senjskoga biskupa osniva glagoljsku tiskaru u kojoj tiska "Misal po zakonu rimskoga dvora... *, a 1496. i "Spovid općenu". Ta tiskara, nakon veće stanke, djeluje i poslije Baromićeve smrti, kada rad nastavljaju nekadašnji Baromićevi suradnici: sada senjski biskup Jakov Blažiolović'“ i arhižakan Silvestar Bedričić" sa suradnicima: Gašparom Turčićem, Tomom Katridarićem'* i Grgurom Senjaninom. Grgur Senjanin je iskusni tiskar'* koji je posebno radi ovoga posla došao iz Venecije (Mletaka) u Senj*' i u kući arhižakna Bedričića*' tiska niz knjiga: "Naručnik plebanušev" (1507.), "Transit svetoga Jerolima" (1508.), "Mirakuli slavne dive Marie" (1508.), "Korizmenjak" (1508.), te "Meštrija od (dobra) umrtija" i "Ritual" (ove dvije tiskovine nemaju otisnute godine tiskanja). U senjskoj Baromićevoj (1494. - 1496.) i Bedričićevoj, odnosno Grgura Senjanina (1507. - 1508.) tiskari tiskano je ukupno sedam, ili preciznije, osam knjiga: dvije liturgijske (Misal i Ritual) na staroslavenskome i pet neliturgijskih knjiga na hrvatskome govomome jeziku — senjskoj čakavici, a sve glagoljicom.“ Senjska tiskara je prva tiskara na hrvatskome tlu i na jugoistoku Europe o kojoj se nedvojbeno znaju sve pojedinosti: tiskovine, vrijeme i mjesto tiskanja, tiskari, priredivači, prevoditelji, pa i knjigoveža. To je tiskara u kojoj je tiskana i prva neliturgijska knjiga na hrvatskome tlu, i to na hrvatskome govornome jeziku — senjskoj čakavici ("Spovid općena" 1496.). Ta tiskara svrstava Hrvate i Hrvatsku u red malobrojnih, rijetkih europskih naroda i zemalja koji su prije godine 1500. na vlastitom tlu i vlastitim snagama (tiskari, priređivači, knjigoveže su domaći ljudi)* tiskali knjige na vlastitom jeziku i na vlastitom pismu: glagoljici. Nažalost, Gutenbergov muzej“' u Mainzu“ na karti koja govori o širenju 15 A. GULIN, 1988. 36-37. !9 A, JEMBRIH, 1989, 40-41 " A NAZOR, 1983, 586-587 !! P. RUNJE, 2005, 59-64 '? B, FUČIĆ, 1973-1975, $5-69, *9 Tako o tome govori tekst kolofona Naručnika plebanuševa ! V. KRALJIĆ, 1973-1975, 77-80. * A. NAZOR, 1971, 415-444; M. PANTELIĆ, 1973-1975, 31-44. 7* U većini europskih zemalja prvi tiskari su bili putujući tiskari, uglavnom Nijemci, koji su umijeće i vještinu tiskanja donijeli kao svoju komercijalnu djelatnost / (htip;/vww. mainz de/Gutenberg/erfindu4.htm: Die Erfindung Gutenbergs, Von Mainz in die Welt, Die altesten Druckereien und Verlage) *4 Od 1901. kada je osnovan Gutenbergov muzej djeluje uz muzej i međunarodna udruga "Die Gutenberg Gesellschafi", koja se bavi istraživanjem povijesti i razvoja tiskarske tehnike i 165