J. Lokmer: Tiskane glagoljske liturgijske knjige. Senj. zb. 35, 161-212 (2008.)

 

 Već sljedeće godine u Senju u krugu seniskoga kaptola, koji je od 1392.
privilegijem ugarsko-hrvatskoga kralja Žigmunda Luksenburžanina postao
"locus credibilis"'* Baromić uz dopuštenje senjskoga biskupa osniva glagoljsku
tiskaru u kojoj tiska "Misal po zakonu rimskoga dvora... *, a 1496. i "Spovid
općenu". Ta tiskara, nakon veće stanke, djeluje i poslije Baromićeve smrti, kada
rad nastavljaju nekadašnji Baromićevi suradnici: sada senjski biskup Jakov
Blažiolović'“ i arhižakan Silvestar Bedričić" sa suradnicima: Gašparom
Turčićem, Tomom Katridarićem'* i Grgurom Senjaninom. Grgur Senjanin je
iskusni tiskar'* koji je posebno radi ovoga posla došao iz Venecije (Mletaka) u
Senj*' i u kući arhižakna Bedričića*' tiska niz knjiga: "Naručnik plebanušev"
(1507.), "Transit svetoga Jerolima" (1508.), "Mirakuli slavne dive Marie"
(1508.), "Korizmenjak" (1508.), te "Meštrija od (dobra) umrtija" i "Ritual" (ove
dvije tiskovine nemaju otisnute godine tiskanja). U senjskoj Baromićevoj
(1494. - 1496.) i Bedričićevoj, odnosno Grgura Senjanina (1507. - 1508.) tiskari
tiskano je ukupno sedam, ili preciznije, osam knjiga: dvije liturgijske (Misal i
Ritual) na staroslavenskome i pet neliturgijskih knjiga na hrvatskome
 govomome jeziku — senjskoj čakavici, a sve glagoljicom.“ Senjska tiskara je
prva tiskara na hrvatskome tlu i na jugoistoku Europe o kojoj se nedvojbeno
znaju sve pojedinosti: tiskovine, vrijeme i mjesto tiskanja, tiskari, priredivači,
prevoditelji, pa i knjigoveža. To je tiskara u kojoj je tiskana i prva neliturgijska
knjiga na hrvatskome tlu, i to na hrvatskome govornome jeziku — senjskoj
čakavici ("Spovid općena" 1496.). Ta tiskara svrstava Hrvate i Hrvatsku u red
malobrojnih, rijetkih europskih naroda i zemalja koji su prije godine 1500. na
vlastitom tlu i vlastitim snagama (tiskari, priređivači, knjigoveže su domaći
ljudi)* tiskali knjige na vlastitom jeziku i na vlastitom pismu: glagoljici.
Nažalost, Gutenbergov muzej“' u Mainzu“ na karti koja govori o širenju

    

 

 

 

15 A. GULIN, 1988. 36-37.

!9 A, JEMBRIH, 1989, 40-41

" A NAZOR, 1983, 586-587

!! P. RUNJE, 2005, 59-64

'? B, FUČIĆ, 1973-1975, $5-69,

*9 Tako o tome govori tekst kolofona Naručnika plebanuševa

! V. KRALJIĆ, 1973-1975, 77-80.

* A. NAZOR, 1971, 415-444; M. PANTELIĆ, 1973-1975, 31-44.

7* U većini europskih zemalja prvi tiskari su bili putujući tiskari, uglavnom Nijemci, koji su
umijeće i vještinu  tiskanja donijeli kao svoju komercijalnu djelatnost / (htip;/vww.
mainz de/Gutenberg/erfindu4.htm: Die Erfindung Gutenbergs, Von Mainz in die Welt, Die
altesten Druckereien und Verlage)

*4 Od 1901. kada je osnovan Gutenbergov muzej djeluje uz muzej i međunarodna udruga
"Die Gutenberg Gesellschafi", koja se bavi istraživanjem povijesti i razvoja tiskarske tehnike i

 

 

 

 

  

165