J. Lokmer: Tiskane glagoljske liturgijske knjige. Senj. zb. 35, 161-212 (2008.) 'Tako je nastala vrlo opsežna muzejska zbirka koja je kasnije nazvana Sakralna baština.* Krajem sedamdesetih i tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća nastojanjem grupe entuzijasta i uz pomoć bogoslova riječko-senjske nadbiskupije i Senjana sačuvana knjižna građa je sređena i inventarizirana. 'Time je stvoren jedinstveni knjižnični fond nazvan "Knjižnica biskupija senjske i modruške". Tada su uz Opći fond u kojem se nalaze i knjige iz 18. st. i Periodiku stvorene i posebne cjeline - zbirke: Inkunabule i knjige 16. i 17. st., Liturgijske knjige, "Segniensa" (knjige tiskane u Senju i knjige koje govore 0 Senju ili su na neki način povezane sa Senjom), Muzikalije (notni zapisi i slično), Rukopisne knjige." Unutar ovih zbirki, a ponajviše u zbirci Liturgijske knjige nalazi se znatan broj primjeraka knjiga i tiskovina tiskanih glagoljicom na staroslavenskome jeziku u rasponu od 1631. do 1905., odnosno do 1920. U kolovozu godine 1987. Fila Bekavac-Lokmer je sređujući Knjižnicu načinila za potrebe_Staroslavenskoga instituta u Zagrebu popis glagoljskih knjiga koji uglavnom sadrži tiskane liturgijske knjige.'' Tom prigodom je svaki primjerak kratko opisan, bez detaljnijega materijalnoga opisa i bez dodatnih podataka. Knjižnica je nakon inventarizacije zaštićena kao spomenik kulture.'' Glagoljske liturgijske knjige tiskane do kraja XVI. st. Hrvatski glagoljaši svjesni svoje posebnosti u okrilju Katoličke Crkve i činjenice da za njih tako malobrojne unutar Rimske Crkve nitko neće tiskati bogoslužne knjige, a uzdajući se u Boga i imajući dovoljno samopouzdanja, znanja i nešto materijalnih mogućnosti, priređuju samo 28 godina nakon što je Gutenberg završio tiskanje svoje Biblije i tiskaju glagoljicom i staroslavenskim jezikom, najvjerojatnije u Veneciji, 22. veljače 1483., "Misal po zakonu rimskoga dvora".'" Nedugo zatim tiskaju, najvjerojatnije u Veneciji godine 1491. i glagoljski brevijar. Postoje indicije da je 1492. tiskana glagoljicom i "Spovid općena", ali nije sačuvan ni jedan primjerak te tiskovine, Poduzetni senjski kanonik, pop Blaž Baromić ' poznavajući goruće potrebe glagoljaša, ne samo rodnoga otoka Krka, biskupskoga Senja, Vinodola, Gacke i Like već i šire tiska glagoljicom u Veneciji godine 1493. knjigu potrebnu svećenicima za osobnu molitvu, koju naziva "Brviel hrvacki"'' * J. LOKMER - F. LOKMER-BEKAVAC, 1(25) 2005 211-244. ? F, BEKAVAC-LOKMER, 12, 1993 20-24. 19 F, BEKAVAC+LOKMER, 1987. "! / LOKMER - F. LOKMER-BEKAVAC, 1(25) 2005, 211-244. '? Ta knjiga je ujedno i prva tiskana hrvatska knjiga: hrvatski Prvotisak. " M. PANTELIĆ, 1983, 478-480. ' M. PANTELIĆ, 1973-1975, 34. 163