Josip Bratulić

STOLJETNA BORBA HRVATA DA S BOGOM
RAZGOVARAJU NA SVOM JEZIKU
ZAVRSŠILA JE POBJEDOM

Da se Hrvatska sačuvala u povijesnim granicama i svijesti svog političkog naroda,
treba zahvaliti Crkvi, ponajprije papama koji su na nju često gledali kao na poseban
Politički subjekt, čak i onda kad je bila razdijeljena među jačim silama. Tome je pomo-
&la i glagoljica, kao posebno pismo, i slavensko bogoslužje, po čemu se Hrvatska razlik-
Ovala od drugih političkih i crkvenih pokrajina u Europi - Kako su Hrvati, kao jedini
narod u krilu Katoličke crkve, izborili pravo na bogoslužje na vlastitome jeziku

lagoljica je pismo Konstantina Ćirila Filozofa koje je on namijenio svim

Slavenima. “Io je pismo on, po Božjem nadahnuću, izumio prije puta u
Moravsku, 863. godine. Nakon Metodove smrti i protjerivanja učenika iz Moravske, i
pošto su slavenski pravoslavni narodi prihvatili grčko pismo, koje mi danas nazivamo
ćirilicom, glagoljici se životni prostor među slavenskim narodima sve više sužavao te
Ona konačno, kao kultno i svjetovno pismo, ostaje trajno nazočna samo u hrvatskome
narodu, a i to na manjem dijelu hrvatskoga nacionalnog prostora. Unatoč tome što se
prostor Ćirilovu pismu, glagoljici, suzio na Istru i Kvarnerske otoke, Liku i Krbavu,
Zadar, njegove otoke i zaleđe, do Splita, uključujući na poseban način dalmatinske
otoke i Poljica (u liturgijskoj upotrebi u svjetovnoj bosančica - poljičica), glagoljica je
Snažno prisutna u hrvatskoj duhovnosti i kulturi od X. stoljeća do kraja XVI. stoljeća,
& potisnutim životom čak do naših dana.

PRVA LEGITIMACIJA SVETE BRAĆE

Kakav je bio odnos papa i Rimske kurije prema glagoljici, slavenskom bo-
goslužju i liturgijskim knjigama na glagoljskom pismu?

Kad je papa Nikola I. pozvao Svetu Braću da dodu u Rim, jamačno nije znao o
njima ništa pouzdano. Njegov nasljednik na papinskoj stolici, papa Hadrijan II.,

151