Josip Bratulić STOLJETNA BORBA HRVATA DA S BOGOM RAZGOVARAJU NA SVOM JEZIKU ZAVRSŠILA JE POBJEDOM Da se Hrvatska sačuvala u povijesnim granicama i svijesti svog političkog naroda, treba zahvaliti Crkvi, ponajprije papama koji su na nju često gledali kao na poseban Politički subjekt, čak i onda kad je bila razdijeljena među jačim silama. Tome je pomo- &la i glagoljica, kao posebno pismo, i slavensko bogoslužje, po čemu se Hrvatska razlik- Ovala od drugih političkih i crkvenih pokrajina u Europi - Kako su Hrvati, kao jedini narod u krilu Katoličke crkve, izborili pravo na bogoslužje na vlastitome jeziku lagoljica je pismo Konstantina Ćirila Filozofa koje je on namijenio svim Slavenima. “Io je pismo on, po Božjem nadahnuću, izumio prije puta u Moravsku, 863. godine. Nakon Metodove smrti i protjerivanja učenika iz Moravske, i pošto su slavenski pravoslavni narodi prihvatili grčko pismo, koje mi danas nazivamo ćirilicom, glagoljici se životni prostor među slavenskim narodima sve više sužavao te Ona konačno, kao kultno i svjetovno pismo, ostaje trajno nazočna samo u hrvatskome narodu, a i to na manjem dijelu hrvatskoga nacionalnog prostora. Unatoč tome što se prostor Ćirilovu pismu, glagoljici, suzio na Istru i Kvarnerske otoke, Liku i Krbavu, Zadar, njegove otoke i zaleđe, do Splita, uključujući na poseban način dalmatinske otoke i Poljica (u liturgijskoj upotrebi u svjetovnoj bosančica - poljičica), glagoljica je Snažno prisutna u hrvatskoj duhovnosti i kulturi od X. stoljeća do kraja XVI. stoljeća, & potisnutim životom čak do naših dana. PRVA LEGITIMACIJA SVETE BRAĆE Kakav je bio odnos papa i Rimske kurije prema glagoljici, slavenskom bo- goslužju i liturgijskim knjigama na glagoljskom pismu? Kad je papa Nikola I. pozvao Svetu Braću da dodu u Rim, jamačno nije znao o njima ništa pouzdano. Njegov nasljednik na papinskoj stolici, papa Hadrijan II., 151