O TEKSTU BAŠĆANSKE PLOČE DR. JOSIP BRATULIĆ UDK: 808.62:904 »10« Filozofski fakultet Stručni članak Zagreb, Đ. Salaja 3 Primljeno: 2. VI. 1993. U prilogu se raspravlja o Bašćanskoj ploči kao arheološkom predmetu, a po- sebna je pažnja posvećena tekstu s ploče, kako je rekonstruiran nakon mnogih čitanja. Ističe se da je tekst sastavljen prema tradiciji cursusa, kako su sastavljana svečana pisma na latinskom jeziku u Rimskoj kuriji, s izrazitom tendencijom da se čuva, u rečeničkom akcentu i sintagni, trojična postava teksta. U drugom dijelu teksta, koji je mladi, snažno su prisutni elementi mlađe poetike, s asonancama i aliteracijama. Bašćanska ploča stoji na početku hrvatske književne riječi, pokazujući i svojim tekstom složene slojeve književne tradicije u ranoj povijesti Hrvata. Već skoro stoljeće i pol Bašćanska ploča u središtu je proučavanja hrvatskih hi- storičara i filologa.' Danas je — čini se — uspješno pročitana svaka pojedina riječ, da- pače svako slovo, s Ploče, jer su paleografska i grafometrijska istraživanja, i konačno rekonstrukcija teksta otkrila prvi veo tajne s Bašćanske ploče — tekst. Dok je histo- ričarima tekst bio ineteresantan prvenstveno kao vrelo pouzdanih povijesnih po- dataka, filološka i književno-jezična istraživanja kao da su zaostajala za historiografskim i paleografskim naporima. Na filološkom polju ipak je nezaobila- zan doprinos naših učitelja: profesora Josipa Hamma i profesora Vjekoslava Štefa- nića. Na njihove se radove uspješno nadogrdio trud i invencija Branka Fučića koji je pridonio u posljednje vrijeme najviše odgonetavanju Bašćanske ploče. U posljed- 1. O Bašćanskoj ploči kao povijesnom, arheološkom, jezičnom i književnom spomeniku napisana je golema lite- ratura od 1 £ Šafanika (1853.), L Kukuleviča Sakcinskoga (1857. i 1873.), F Račkoga (1858. i 1875.), . Crčića (1865. 1875. i 1888.) u prošlom stoljeću do V Jagića (1912.), R. Strohala (1912.), V Premude (1912.), 5. Išića (1940.) i posebice 4, Hamma (1952. i 1958.), V Štefanića 1939., 1966. i 1980.) i B. Fučića (1957., 1974. i 1982) u ovome stoljeću. S književnopovijesnih polazišta važni su radovi E. Hercigonje, J. Bratulića i A. Stamaća. U odgonetavanju natpisa išlo se postepeno, od retka do retka, od riječi do riječi, od slova do slova. U odgonetavanju natpisa podrobno su pisali Bratulić (Istra, 1987.) i Branko Fučić (Glagoljski natpisi, Djela JAZU, 57, 1982 ) predloživši čitanje koje posvema zado- voljava i paleografa i književnog povijesničara. Tamo je priložena i a literatura o spomeniku. O Bašćanskoj ploči izašao je dvotomni zbornik Bašćanska ploča u izdanju JAZU, Povijesnoga društva otoka Krka i Povijesnoga društva Rijeka. Zbornik sadrži sve važnije sastavke o Bašćanskoj ploči od 1853. do 1988. Knjiga je izašla 1988. Urednici su: A. Mohorovičić i P Surčić. 421