O TEKSTU BAŠĆANSKE PLOČE

DR. JOSIP BRATULIĆ UDK: 808.62:904 »10«
Filozofski fakultet Stručni članak
Zagreb, Đ. Salaja 3 Primljeno: 2. VI. 1993.

U prilogu se raspravlja o Bašćanskoj ploči kao arheološkom predmetu, a po-
sebna je pažnja posvećena tekstu s ploče, kako je rekonstruiran nakon mnogih
čitanja. Ističe se da je tekst sastavljen prema tradiciji cursusa, kako su sastavljana
svečana pisma na latinskom jeziku u Rimskoj kuriji, s izrazitom tendencijom da se
čuva, u rečeničkom akcentu i sintagni, trojična postava teksta. U drugom dijelu
teksta, koji je mladi, snažno su prisutni elementi mlađe poetike, s asonancama i
aliteracijama. Bašćanska ploča stoji na početku hrvatske književne riječi, pokazujući
i svojim tekstom složene slojeve književne tradicije u ranoj povijesti Hrvata.

Već skoro stoljeće i pol Bašćanska ploča u središtu je proučavanja hrvatskih hi-
storičara i filologa.' Danas je — čini se — uspješno pročitana svaka pojedina riječ, da-
pače svako slovo, s Ploče, jer su paleografska i grafometrijska istraživanja, i konačno
rekonstrukcija teksta otkrila prvi veo tajne s Bašćanske ploče — tekst. Dok je histo-
ričarima tekst bio ineteresantan prvenstveno kao vrelo pouzdanih povijesnih po-
dataka, filološka i književno-jezična istraživanja kao da su zaostajala za
historiografskim i paleografskim naporima. Na filološkom polju ipak je nezaobila-
zan doprinos naših učitelja: profesora Josipa Hamma i profesora Vjekoslava Štefa-
nića. Na njihove se radove uspješno nadogrdio trud i invencija Branka Fučića koji
je pridonio u posljednje vrijeme najviše odgonetavanju Bašćanske ploče. U posljed-

1. O Bašćanskoj ploči kao povijesnom, arheološkom, jezičnom i književnom spomeniku napisana je golema lite-
ratura od 1 £ Šafanika (1853.), L Kukuleviča Sakcinskoga (1857. i 1873.), F Račkoga (1858. i 1875.), . Crčića (1865.
1875. i 1888.) u prošlom stoljeću do V Jagića (1912.), R. Strohala (1912.), V Premude (1912.), 5. Išića (1940.) i posebice
4, Hamma (1952. i 1958.), V Štefanića 1939., 1966. i 1980.) i B. Fučića (1957., 1974. i 1982) u ovome stoljeću. S
književnopovijesnih polazišta važni su radovi E. Hercigonje, J. Bratulića i A. Stamaća. U odgonetavanju natpisa išlo se
postepeno, od retka do retka, od riječi do riječi, od slova do slova. U odgonetavanju natpisa podrobno su pisali
Bratulić (Istra, 1987.) i Branko Fučić (Glagoljski natpisi, Djela JAZU, 57, 1982 ) predloživši čitanje koje posvema zado-
voljava i paleografa i književnog povijesničara. Tamo je priložena i a literatura o spomeniku. O Bašćanskoj ploči
izašao je dvotomni zbornik Bašćanska ploča u izdanju JAZU, Povijesnoga društva otoka Krka i Povijesnoga društva
Rijeka. Zbornik sadrži sve važnije sastavke o Bašćanskoj ploči od 1853. do 1988. Knjiga je izašla 1988. Urednici su:
A. Mohorovičić i P Surčić.

 
 

 

    

421