Josip Bratulić

utsche jesu oni koji se međusobno razumiju. Šta je s Grcima i Ri-
mljanima? Oni su povijesni narodi, oni su formirani kao etni. Ili su
Romejoi — Grci zovu sebe Romejoi — ili su Rimljani, oni sebe zovu
Romani. | jedni i drugi imaju naziv za svoj narodnosni skup i jezik.
Sebe prepoznaju kao narod kao etni. Oni koji nisu nečim određeni,
koji nisu pokršteni, a nisu ni Slovjene, ni Nijemci, ni Romejci — ti
su ,jezičnici“, to jest pogani ili heretici. U staroslavenskom jeziku
jezičnik znači heretik i poganin.

Takvo je u Ćirilovo vrijeme bilo razmišljanje o narodima, pa ta-
koio Slavenima. Ćirilova teologija o Bogu, narodu, o pozivu naroda
u krug odabranih, to jest posvećenih, oslanja se na Pavlovu teologi-
ju. Kad god se katolička, ili pravoslavna, ili bilo koja kršćanska cr-
kva našla u krizi, ona se redovito obraćala apostolu Pavlu. | danas, i
u renesansi, i u reformaciji. U IX stoljeću to čini Ćiril. Prije Ćirila, či-
ni mi se, ne postoji čvrst sustav teološkog razmišljanja o narodu,
etnosu i njegovu pozivu. Ćirilova je teologija pavlovska.

Kad iz Moravske u Carigrad dolaze slavenski poslanici, Kon-
stantin Filozof je prvi u povijesti svijeta koji je u mogućnosti da sa-
stavi pismo za ljude koji se kao narod uključuju u kršćanstvo. Črno-
rizac Hrabar, za koga ne znamo tko je (možda se Metodije sakrio
pod tim imenom, možda netko drugi iz Ćirilova kruga, ti. netko tko
je Ćirila poznavao) zna da su i Grci i Rimljani, koji se diče svojim pi-