Josip Bratulić utsche jesu oni koji se međusobno razumiju. Šta je s Grcima i Ri- mljanima? Oni su povijesni narodi, oni su formirani kao etni. Ili su Romejoi — Grci zovu sebe Romejoi — ili su Rimljani, oni sebe zovu Romani. | jedni i drugi imaju naziv za svoj narodnosni skup i jezik. Sebe prepoznaju kao narod kao etni. Oni koji nisu nečim određeni, koji nisu pokršteni, a nisu ni Slovjene, ni Nijemci, ni Romejci — ti su ,jezičnici“, to jest pogani ili heretici. U staroslavenskom jeziku jezičnik znači heretik i poganin. Takvo je u Ćirilovo vrijeme bilo razmišljanje o narodima, pa ta- koio Slavenima. Ćirilova teologija o Bogu, narodu, o pozivu naroda u krug odabranih, to jest posvećenih, oslanja se na Pavlovu teologi- ju. Kad god se katolička, ili pravoslavna, ili bilo koja kršćanska cr- kva našla u krizi, ona se redovito obraćala apostolu Pavlu. | danas, i u renesansi, i u reformaciji. U IX stoljeću to čini Ćiril. Prije Ćirila, či- ni mi se, ne postoji čvrst sustav teološkog razmišljanja o narodu, etnosu i njegovu pozivu. Ćirilova je teologija pavlovska. Kad iz Moravske u Carigrad dolaze slavenski poslanici, Kon- stantin Filozof je prvi u povijesti svijeta koji je u mogućnosti da sa- stavi pismo za ljude koji se kao narod uključuju u kršćanstvo. Črno- rizac Hrabar, za koga ne znamo tko je (možda se Metodije sakrio pod tim imenom, možda netko drugi iz Ćirilova kruga, ti. netko tko je Ćirila poznavao) zna da su i Grci i Rimljani, koji se diče svojim pi-