PROTENNIIENAMNNIERJNSSANIRI
iraživanja_iz poslovnih odnosa (144
posto).

, Akumulacija u ostvarenom dohot.
ku smanjena je s 144 posto u 1983. na
123 posio u 1984. godini; smanjen je i
udio akumulacije u čistom dohotku i
to s 22,83 posto na 21,20 posto.

Vrlo nepovoljan položaj izdavača
potvrđuje i podatak o zaduženosti. Za
duženost se može iskazati odnosom
kredita prema poslovnom fondu: iznos
ukupnih kredita na 100 dinara poslov-
nog fonda bio je 682 dinara u 1984
godini.

Ovakva zaduženost članica je ve!
ko financijsko opterećenje, a situ:
u 1985. godini bit će još teža jer će se
kamatne stope za pojedine vrste kredi.
ta sve više povećavati

    
  

   

 

 

   

Gotovo je sigurno da će kamate u
1985. godini iscrpiti cijelu akumulaciju.
To s gledišta srednjoročnog i dugoroč-
nog razvoja ove djelatnosti ne osigur
va vlastiti izvor proširene reproduk
je.

Mira Glavačević

32 & NAŠA KNJIGA 13-14/85.

 

   

   

 

OPREMA KNJIGE U HRVATSKOJ (4)

Venecija — središte
hrvatskog tiskarstva
(od 16. do 19. stoljeća)

PUTNIK iz Hrvatske koji bi stigao u Veneciju (Bineci, Mneci, Bene
ike) u 16. stoljeću, a i u kasnijim stoljećima - sve do propasti Sere
nissime, Prejasne republike sv. Marka — pristao bi brodicom na Rivi
od Hrvatov, ili kako su je Mlečani nazivali na rivi de Schiavoni.
Riva de Schiavoni i danas se proteže od Trga sv. Marka, duž Dužde
ve palače, uz Kanal

vlja ulica, upravo obala

 

 

ile, do Arsenala. To je najprometnija i najži

 

lje su pristajali brodovi što su stizali iz
Istre, Dalmacije i Levanta i gdje se odvijala živa trgovina svim vrsta«
ma robe. Našijenci su se na toj širokoj i šarolikoj, prostranoj i sun
čanoj obali osjećali kao na nekakvom svom otoku. Blizu su bile nj
hove crkve i njihove bratovštine: Sv. Jurja i sv. Jerolima (S. Giorgio

Venecija je njihov glavni
odi koji su živieli pod domi
jom Kraljice mora: pravoslavni i katolički Grci, Albanci, Malte-
žani, pravoslavni Crnogorci i drugi

degli Mlyrici i S. Gerolamo), Uostalom

 

grad, u kojem su se stjecali i drugi

 

  

Pogriješili bismo kad bismo na
mantičnih pjesn
Venecije!, koji su u Republici na lagunam
h povijesnih nevolja od ranoga srednjeg vijeka do propasti
zznute mletačke države, ali isto tako bismo bili u zabludi

Mletke gledali očima naših ro.

 
 

a 19. stoljeća (sjetimo se Šenoine povjestice Pro-

 

gledali izvor svih

 

    

 

d ne
bismo imali na umu protekeionističku politiku kakvu je vodila sre
dišnja vlast u Veneciji. Ta je politika stoljećima tištila i iscrpljivala
naše istarske i dalmatinske gradove, te sprečavala da se i oni razvi

 

 

     

ju i ojačaju. Središnja vlast se bojala da i oni ne postanu takmaci

 

Slika naslova »Syreno« Petra Zrinskoga, Venecija, 1660.