Stipan Konzul Ilstrijan

Dr Josip Bratulić

Našoj je književnopovijesnoj znanosti, bar u glavnim crtama, poz-
nat životni put Stipana Konzula Istrijana, Buzećanina, kao i njegovo
književno i organizaciono djelovanje u okviru onih duhovnih kretanja
sredinom 16. stoljeća, i kod nas i u njemačkim zemljama, koje na-
zivamo protestantizmom i reformacijom, a kojih je začetnik Martin
Luther.

O Stipanu Konzulu sačuvano je dovoljno izvornoga materijala, pa
bi se o njemu mogla napisati opsežna monografija, koja bi na temelju
pouzdanih dokumenata mogla vjerno prikazati ne samo njegov život-
ni put, već i društvene, političke i kulturne prilike u Istri i u sjevero-
zapadnoj Hrvatskoj. Sam pak život Stipana Konzula ima mnogo dra-
matičnih obrata, te bi mogao biti tema za roman o našem intelektualcu
u uzavrelom vremenu i u stranom svijetu, u burnom 16. stoljeću. Sti-
pana Konzula sjetio se u svom povijesnom romanu iz istarske pro-
šlosti i Vladimir Nazor, ali samo uzgred!. U ovom će se prikazu Konzu-
lova života, a zbog ograničena i unaprijed zadana prostora, samo nazna-
čiti njegov životni put i osnovne pokretnice koje su usmjeravale njegov
život. Za sada to je naš dug, vrlo skroman i nedostatan, osvjetljavanju
ove zanimljive i značajne ličnosti istarskoga 16. stoljeća.

Stipan Konzul djelovao je u Njemačkoj kao prognanik i izbje;
ca, a vraćao se potajno kući, u Istru, da bi organizirao rad na izdanji-
ma Biblijskoga zavoda što ga je u Urachu osnovao Ivan Ungnad. U
tom zavodu su se vrlo poletno i zauzeto, organizirano i sustavno, po-
čeli izdavati propagandni i biblijski tekstovi namijenjeni prvenstveno
hrvatskoj i slovenskoj publici, a zatim — bar u željama — i južnosla
venskoj i talijanskoj. Zahvaljujući sačuvanom arhivskom materijalu,
koji je bar u glavnini i objavljen, prilike i vrijeme u kojem je djelo-
vao Štipan Konzul i njegovi suradnici otkriva nam se kao vrlo blisko.
Kao da idemo onim istim putovima kojima je, skrivećke ili javno, išao
i Stipan Konzul Istrijan.

 

1. V. Nazor, Krvavi dani, historijski roman iz istarske prošlosti, Zagreb 1908, po-
glavlje: Posljednji Luteranac. Nazor je Konzula u romanu doveo do Kožljaka,
gdje ga prima stari Barbo, »posljednji Luteranac«, Konzul mu povjerava da je
na koncu preveo čitavo Sv. Pismo. U noći Konzul umire u svojoj domovini, u
dvoru Barbovu.

s1