menuti veliki brevijar Vida Omišljanina, napisan za Roč, zatim dva roč- ka misala (jedan je u Beču, drugi u Kopenhagenu), pa dva humska bre- vijara (oba u Zagrebu, jedan u Sveučilišnoj, drugi u Akademijinoj knji- žnici), jedan dragućki brevijar, a da pojedine fragmente (npr. dva stara dragućka misala) i ne spominjemo. Ovdje je potrebno naglasiti da je za ovu sredinu kupljen i Novakov misal, prema kojemu je u Istni stvorena redakcija za prvu našu štampanu knjigu, Misal iz god. 1483. Na stvara- nju prve hrvatske tiskane knjige, bez sumnje, radili su ročki glagoljaši, kojima je pripadao danas vrlo malo poznati žakan Juraj, koji je o štam- panju ostavio zapis u Misalu. U ovom kraju na prijelazu iz 15. u 16. st. Roča.? U ovom su kraju — barem tako pokazuju jezične osobine pojedi- nih tekstova — bili priređeni, odnosno prepisani ili redigirani mnogi popularni srednjovjekovni tekstovi, koji su se kasnije našli u različitim zbornicima, od Petrisova, Vinodolskog, Grškovićeva do različitih disi- pula i homilijara. Upravo ti tekstovi s mješavinom čakavsko-kajkavskog dijalekta svo- jim postankom vezuju se za ovaj kraj koji i inače prihvaća čakavski dijalekat kao književni jezik, ali se ne može tako lako otrgnuti ni od svojih kajkavskih jezičnih osobina, jer je narodni jezik u našoj srednjo- vjekovnoj književnosti neprestano, i u svim krajevima, zapljuskivao knji- ževni jezik. Kajkavski elementi su tako već početkom 15. st. ulazili u hrvatsku književnost upravo ma našem istarskom području, premda i kasnije kajkavski hrvatski književnici, barem jednim dijelom, u svoj jezik unose tragove glagoljaškočakavskih jezičnih elemenata (npr. A. 'Vramec). Zbog daljnjih istraživanja istarskog udjela u srednjovjekovnoj umjet- nosti i književnosti Hrvata potrebno je naglasiti pojedine probleme, ko- jih bi rješavanje pomoglo osvjetljavanju puta i sudbine naše starije knji- ževnosti. I. Potrebno je utvrditi i odrediti sve tekstove, i liturgijske a još više neliturgijske, koji su svojim postankom ili boravkom vezani za Istru.“ Katalog djela koja su nastankom ili boravkom vezana za Istru poka- zao bi relativno visok kulturni nivo književnoprosvjetne i društvene dje- latnosti naših popova glagoljaša, a prema tome i našeg naroda općenito, jer su u srednjovjekovnoj književnosti i kulturi participirali svi stanov- nici nekog kraja, regije, grada — po prilici kao u nekim zajedničkim elementima folklora. H. Trebalo bi jezički i tekstološki proučiti Istarski razvod, koji je vrlo interesantan za srednjovjekovnu političku i gospodarsku povijest, O hrvatskom književniku Šimunu Greblu, Istarski mozaik 1, 1969, str. 19—33. 0 )mmn rukopisi otoka Krka (1960) i rukopisi Jugo- md—u-l 1969) gdmdnu odre: uspo- s “Mmmái )i N mg ugi_dio ove knjige, bit će diti i