Josip Bratulić

Glagoljica u srednjoj Istri

Ovaj skup posvećen je prošlosti, sadašnjosti i budućnosti srednje
Istre, i zato on nema neki apstraktan znanstveni karakter: on ima prak-
tičnu namjenu, tj. proučiti prošlost, spoznati sadašnjost da bi se sagle-
dala budućnost. U tom smislu vrijedno je utvrditi i prevrednovati ona
kulturna izvorišta iz kojih se razvijala i razvila naša relativno bogata
umjetnost i književnost srednjega vijeka u Istri, a posebno u njenim
glagoljaškim regionima. Područje srednje Istre, a posebno okolina Bu-
zeta, spadaju kat' eksohen u to glagoljaško područje.

Zbog njegovih književnih i prosvjetnih nastojanja i ostvarenja upra-
vo ovo područje ubrajamo u središnje područje glagoljaške aktivnosti.
Danas, nakon potanjih istraživanja povijesti istarskoga glagolizma, mo-
žemo govoriti o dva središta naše srednjovjekovne pismenosti: jedan se
organizirao u kasnijem mletačkom dijelu sjeverne Istre, oko Roča i Bu-
zeta, drugi je djelovao u središnjem dijelu poluotoka, oko Pazina. Izme-
đu ta dva središta postojalo je živo strujanje i tekstova i ljudi-prepisi-
vača, tako da za srednjovjekovno razdoblje istarske književnosti i pisme-
nosti ne treba govoriti o nekoj društvenoj ili geografsko-kulturnoj ras-
cjepkanosti. Jednako tako ni istarski glagolizam i uopće kulturnu i
književnu djelatnost u Istri ne možemo posebno izdvajati iz djelatnosti
na kvarnerskom, ličko-krbavskom, dalmatinskom, dakle uopće hrvatskom
prostoru.

Povijesni korijeni hrvatskoga glagolizma, posebno oni koji su vid-
ljivi u Istri, potječu još iz najstarijeg razdoblja zajedničke slavenske pi-
smenosti, tj. iz misionarske djelatnosti Konstantina — Ćirila i Metodija.
Koliko je bila intenzivna djelatnost Svete braće pri prvom susretu s
našim tlom i ljudstvom, kakvi su bili njezini prvi plodovi, danas nam je