Josip Bratulić Glagoljica u srednjoj Istri Ovaj skup posvećen je prošlosti, sadašnjosti i budućnosti srednje Istre, i zato on nema neki apstraktan znanstveni karakter: on ima prak- tičnu namjenu, tj. proučiti prošlost, spoznati sadašnjost da bi se sagle- dala budućnost. U tom smislu vrijedno je utvrditi i prevrednovati ona kulturna izvorišta iz kojih se razvijala i razvila naša relativno bogata umjetnost i književnost srednjega vijeka u Istri, a posebno u njenim glagoljaškim regionima. Područje srednje Istre, a posebno okolina Bu- zeta, spadaju kat' eksohen u to glagoljaško područje. Zbog njegovih književnih i prosvjetnih nastojanja i ostvarenja upra- vo ovo područje ubrajamo u središnje područje glagoljaške aktivnosti. Danas, nakon potanjih istraživanja povijesti istarskoga glagolizma, mo- žemo govoriti o dva središta naše srednjovjekovne pismenosti: jedan se organizirao u kasnijem mletačkom dijelu sjeverne Istre, oko Roča i Bu- zeta, drugi je djelovao u središnjem dijelu poluotoka, oko Pazina. Izme- đu ta dva središta postojalo je živo strujanje i tekstova i ljudi-prepisi- vača, tako da za srednjovjekovno razdoblje istarske književnosti i pisme- nosti ne treba govoriti o nekoj društvenoj ili geografsko-kulturnoj ras- cjepkanosti. Jednako tako ni istarski glagolizam i uopće kulturnu i književnu djelatnost u Istri ne možemo posebno izdvajati iz djelatnosti na kvarnerskom, ličko-krbavskom, dalmatinskom, dakle uopće hrvatskom prostoru. Povijesni korijeni hrvatskoga glagolizma, posebno oni koji su vid- ljivi u Istri, potječu još iz najstarijeg razdoblja zajedničke slavenske pi- smenosti, tj. iz misionarske djelatnosti Konstantina — Ćirila i Metodija. Koliko je bila intenzivna djelatnost Svete braće pri prvom susretu s našim tlom i ljudstvom, kakvi su bili njezini prvi plodovi, danas nam je