J. BRATULIĆ, Pregled glagoljskih dokumenata s područja... VIA, God. 2-3 (1992-1993), sv. 2-3,str. 311-315 PREGLED GLAGOLJSKIH DOKUMENATA S PODRUČJA PAZINŠTINE' Dr. Josip BRATULIĆ UDK 003.349 (497.5-2 Pazinština) Zagreb Izlaganje sa znanstvenog skupa Jurjevska 31a Primljeno 21. prosinca 1991. “Autor daje pregled glagoljskih dokumenata pisanih na pergameni i papiru (ne obuhvaća kamene spomenike i grafite) i to onih koji imaju karakqer arhivske građe (npr. Istarski razvod, notarske isprave, matične knjige, privatna pisma, zapisnici seoskih općina). Osim što govori o njihovu značenju, za sve dokumente navodi gdje se sada čuva- ju, te da li su dosad objavljeni i tko je o njima pisao. Današnja Pazinština ne pokriva u cijelosti prostor negdašnje Pazinske knežije, posebne političke, gospodarske i društvene cjeline u okviru austrijskih nasljednih ze- malja. Današnja administrativna granica rezultat je novih, političkih, društvenih i gospodarskih prilika u Istri nakon 1945. godine. Zato će razgovor o glagoljskim doku- mentima Pazinštine, nužno, prelaziti današnje granice pazinske općine, te je bolje govoriti o glagoljici i glagoljskim dokumentima u srednjoj Istri, kojoj je Pazin bio sre- dište kroz dugi niz stoljeća. lako u ovome prikazu neće biti posebnoga govora o kamenim spomenicima, kao ni o grafitima s područja Pazinštine, nego ću se nužno zadržati prvenstveno na pisanoj građi na pergameni i papiru, valja držati dobro na pameti da kameni spomenici i gra- fiti jesu dokumenti od posebnoga značenja, jer svjedoče o dubini i širini upotrebe nekoga pisma. Treba napisati mnogo raznorodne građe da pismo s pergamene ili s papira prijeđe na kamen ili na suhu i oporu žbuku crkve. Novi nalazi, kao npr. Supe- tarski fragment, ili Kršanski grafit, što su zasluga uvaženoga prijatelja i učitelja, akademika Branka Fučića, ili novopronađeni grafit u staroj franjevačkoj crkvi u Puli, što ga je otkrio kolega Darko Deković, dokazuju da nas još mogu čekati iznenađenja i nova otkrića glagoljske pisane građe. Kameni spomenici i grafiti niknuli su iz snažne potrebe i tradicije pisanja i pismenosti. Pisana poruka kleše se u kamen i zapisuje na zid u klimi opće potrebe da nešto bude zapisano za suvremenost i za buduća vremena. Najstariji kameni spomenici i grafiti, osim toga, svjedoče za izgubljene i uništene do- + Radse objavljuje u neizmijenjenom obliku kako je pročitan na znanstvenom skupu »lzvori za po- vijest Pazinštine« 21. 12. 1991. g. 311