što je Zadar vrlo rano razvio sve oblike visoko razvijenoga kulturnog
života, pa tako i život crkvene scene, nego i zbog svog specifičnog polo-
žaja — Zadar stoji na putovima od juga prema zapadu i prema sjeveru.
S talijanske obale kroz Zadar putovi vode prema Zagrebu, Ostrogonu
ili Krakovu, ali isto tako Zadar je postaja na putu od Venecije ili Akvi-
leje na jug prema Dubrovniku, Bariju ili Ankoni.

U valoriziranju dosadašnjih podataka o tekstovima, osobito o nji-
hovu nastanku, životu, promjenama i nestajanju, trebat će se više osvr-
tati na domaće prilike, a manje na opća evropska kretanja ili pak na
slične pojave kod naših zapadnih susjeda. Komparatističko proučavanje
naših prikazanja pokazalo bi da je više riječ o zamršenom filijacijskom
preplitanju mego o nekim jačim utjecajima koje su maši tekstovi pretr-
pjeli. Kako je u scenskim igrama bila uvijek riječ o zadanoj i strogo
postavljenoj temi — osnovica je Evanđelje i tek rijetko koji apokrifni
umetak ili možda veći dio apokrifa — za neko sustavnije prosuđivanje
tekstova nije bilo naročite potrebe. Stih — osmerac — koji je vrlo sta-
rog postanja, postaje najčvršće vezan za ovakav tip izražavanja, te je
stihom bilo lakše izreći misao nego proznim izrazom.

Franjo Fancev bio je postavio tezu da je upravo u krilu latinaške
crkve — koja, dakle, ne upotrebljava staroslavenski kao liturgijski jezik
— rođena pučka pobožna književnost koju će dalje razvijati i pronositi
vjerske bratovštine. Pobožne bratovštine, poticane od crkve, za vjernički
puk, priređivale su sastanke, na kojima su se čitanja legendi izmjenji-
vala s pjevanjem pobožnih pjesama. Naravno da su iz latinaške crkvene
sredine takvi tekstovi lako prelazili na glagoljaško područje, u istu ili
sličnu pučku sredinu, te ih na tom putu ništa nije ometalo.

Prva vijest o pjesmama na hrvatskom jeziku potječe iz druge polo-
vine 12. stoljeća, i vezana je za Zadar: Zadrani su papu Aleksandra III
dočekali — prema pisanju kardinala Bosona — »cum inmensis laudibus
et canticis altisone resonantibus in eorum sclavica lingua« — gdje se pod
pojmom canticum možda treba razumijevati pjesma na staroslavenskom,
a pod lauda pjesma na hrvatskom narodnom jeziku.

Svi priručnici povijesti naše književnosti dio naše najstarije stiho-
vane produkcije vezuju uglavnom uz povijest bičevalačkog, flagelantskog
pokreta u Italiji, a koji se započinje pokretom Rainerija Fasanija. Iako
se često naglašava da su kod nas, prije nego u Umbriji, postojale bra-
tovštine bičevalaca (batudi, verberati), s tim podatkom treba biti oprez-

39