HRVATSKA GLAGOLISKA KNJIŽEVNOST IZMEĐU ISTOKA I ZAPADA Josip BRATULIĆ Cielokupnost knjiškoga stvaralaštva u Hrvata u srednjem vijeku, bez obzira na pismo pa i na jezik (hrvatski i latinski). treba promatrati kao zatvorenu cjelinu i čvrsto jedinstvo: 'Tu djelamnost obično nazivamo hrvatskom srednjovjekovnom književnošću. bez obzi- ra sto nam se danas pod pojmom književnosti ne ukazuju tako raznorodni oblici duhov- nosti kao u gradi iz povijesne dubine. Nekad se govorilo općenito o ,,pismenosti" u tom dubokom razdoblju naše povijesti duha, jer da ta grada nije dospjela dalje od uop- ćene informacije: novija istraživanja, posebice s područja stilematike, opovrgavaju tak- va shvaćanja i u tekstovima pronalaze elemente sustavne organizacije riječi, te pomiću građu s područja pismenosti na područje književnosti.! Segmenat duhovne djelatnosti koji je ostvaren u krugu naših glagoljaša odvaja se kao samosvojna i osebujna cjelina, kao zatvoren sustav: jednako po jeziku, tematici kao i po svojoj kulturološkoj otvo- cenosti. Pod pojmom . glagoljaška književnost"' često se promatra grada koju znanstve- ni termin_,,hrvatska srednjovjekovna književnost" ne bi nužno trebao pokriti. Termi- nom, dakle, ,,glagoljaška književnost" pokriva se cjelokupna djelatnost ostvarena pis- mom u domeni popova glagoljaša, te je on, zapravo, širi od pojma hrvatska srednjovje- kovna književnost kako je obično promatramo, Tema Glagoljaška književnost između Istoka i Zapada već samim naslovom teži osvjet- ljavanju odnosa, utjecaja i prožimanja dviju u povijesti suprotstavljenih sredina na naše glagoljaše. Očekujemo da će saopćenje objasniti fenomen koji je inače poznat u našoj povijesti knjičevnosti, naime, pojavu izrazitoga, jakog i sustavnog utjecaja istočne, grč- ke i slavenskih srednjovjekovnih književnosti na knjiški repertorij naše hrvatske, sred- ajovjekovne, posebice glagoljaške književnosti. Istraživači su iznenađeni dubinom, raz- novršću i širinom utjecaja i pokušavaju ih, sramežljivo, smjestiti u vrijeme prije konač« noga razlaza Istoka i Zapada, prije pucanja jaza 10$4. godine, dakle, sredinom 11. sto- ljeća. Povijesni izvori, pak, govore da je taj utjecaj u našim krajevima mnogo duži, dublji i obuhvatniji, te da traje sve do uspostavljanja novih drustvenih, političkih i kulturnih odnosa: s jedne strane osnivanjem Latinskoga carstva u Carigradu na političkom polju, a s druge strane procvatom glagoljaške književnosti na glagoljaškom prostoru, A sve 116