govorilo o vezama muslimana i ne- muslimana na Balkanu. Tu su našli svoje mjesto i problemi lingvist.ke raspravljani u posebnoj sekciji s ukupno 14 referata, a o mjestu i značenju folklora u oblikovanju kul- turnog procesa te vezama usmenog stvaralaštva s literaturom govorio je 9 referata u sekciji za folklor, od kojih je Jugoslavija bila predstav- ljena referatom T. Čubelića (Uloga i mjesto usmenog narodnog stvara- laštva u kulturnim vezama slaven- skih i neslavenskih naroda na Bal- kanu). Novi oblik rada na Konferenciji bili su razgovori za okruglim stoiom. Organizirana su dva razgovora s te- matikom koja je izvirala iz referata. Za jednim okruglim stolom razgova- ralo se o tekstološkim i arheograf- skim pitanjima starih slavenskih ru- kopisa. U vrlo plodnoj diskusiji, u kojoj je sudjelovalo petnaest sud.o- nika, isticala se potreba da se o tim problemima progovori na jednoj ši- roj razini, tj. da se njima posveti simpozij, 'a kao zaključak pao je prijedlog da se u krilu Tekstološke komisije Međunarodnog Slavističkog komiteta osnuje koordinaciona ko- misija za izdavanje slavenskih kopisa. Njezin bi zadatak bio da pri- premi pravila izdavanja i da po- takne inventarizaciju slavenskih ru- kopisa u raznim zemljama s kraj- njim ciljem da se izda zajednički katalog. Referati koji su tretirali cirku- liranje ideja i ideoloških strujanja između slavenskih i neslavenskih zemalja u srednjem vijeku dali su bazu za drugi okrugli stol: Bogu- mili i katari oko kojega se sakupilo deset sudionika. U okviru Konferencije organizi- ran je vrlo uspjeli jednodnevni izlet u povijesna mjesta Plisku i Preslav, stare prijestolnice bugarskog carstva. Akademski nivo i atmosfera u- zajamnog razumijevanja i intelektu- alnog slaganja mnogo je pridonijela uspjehu Konferencije. Njezin pak krajnji domet i stvarni doprinos znanosti moći ćemo ocijeniti nakon što se objave materijali s Konfe- rencije. B. Grabar 466 II. ROČKI GLAGOLJAŠKI BIENALE U okviru Čakavskog sabora dje- luje od 1973. katedra Ročki glago- ljaški bienale. Rad ove katedre za- sniva se na propagiranju znanstve- nih dostignuća s područja slavenske medievistike, prvenstveno slavenskih srednjovjekovnih književnosti; os- novna zadaća Katedre je ipak valo- riziranje hrvatskoga glagolizma i iniciranje proučavanja pojedinih znanstvenih problema vezanih za hrvatski glagolizam shvaćen u širo- kom opsegu ovoga pojma, kao i po- pulariziranje fundamentalnih znan- stvenih dostignuća vezanih za in- teresno područje Katedre. Prvi Ročki glagoljaški bienale održan je u Roču 9. rujna 1973. kad su održana tri referata: E. Herci- gonja: Problemi i metode lingvosti- lističkog pristupa hrvatskoj srednjo- vjekovnoj prozi; M. Pantelić: Sre- dnjovjekovna vjerovanja — hrvatski amuleti iz 15. stoljeća; B. Fučić: Glagoljanje grafita. Referati su ob- javljeni u riječkom časopisu Dometi, 7—8, 1973., str. 1—26. Drugi Ročki glagoljaški bienale imao je veće ambicije: trajao je dva dana, 25. i 26. listopada 1975. Prvoga dana održan je razgovor o problemima proučavanja južnosla- venskih srednjovjekovnih književno- sti. Potaknuti su problemi suradnje središta i pojedinaca koji proučava- ju stare tekstove, ukazano je na problematiku ediranja tekstova i populariziranja znanstvenih rezul- tata, naglašena je potreba jednoga jugoslavenskoga središta koje bi u pretiscima izdalo temeljna djela na- še znanstvene prošlosti, za kojima i u nas i u svijetu postoji interes. Do sada su se takvim poslovima uglavnom bavili strani izdavači. U diskusiji su sudjelovali gotovo svi sudionici ovogodišnjeg Bienala (V. Mošin, F. V. Mareš, M. Mulić, A. Nazor, E. Hercigonja, M. Ratković, P. Kepeski, A. Stamać i drugi). Pre- poručeno je da upravo katedra Ro- čki glagoljaški bienale bude ono sre- dište gdje bi proučavatelji naše sta- rine slobodno, stručno i zauzeto iz- mjenjivali svoja znanstvena iskustva i iznosili svoje znanstvene probleme.