POVIJESNE ODREDNICE ISTARSKOGA GLAGOLIZMA Josip BRATULIĆ, Zagreb Književno i uopće kulturno stvaralaštvo u Istri u srednjem vi- jeku ne može se izdvajati iz kulturnog života ostalih hrvatskih kra- jeva, pa se ne može ni izdvojeno promatrati, premda je Istra u društvenopolitičkom i vjerskoupravnom životu u srednjem vijeku imala specifičan povijesni razvoj. Taj je povijesni razvoj davao po- sebna obilježja kulturnom i prosvjetnom stvaralaštvu hrvatskih glagoljaša u Istri. Hrvatski dio stanovništva kroz cijeli srednji vijek, pa i dalje do naših dana, bio je bez jačih urbanih središta, a seoska sredina nije se mogla dugo vremena srediti i učvrstiti tako da bi davala djela zrelije i postojanije umjetničke vrijednosti. U ovom prikazu neću govoriti o književnom radu popova gla- goljaša, o sačuvanim djelima glagoljske ili upravo glagoljaške knji- ževnosti, neću govoriti ni o problemima koji su s tim radom i djelima povezani, iako bi o tome zaista trebalo govoriti i srediti naša znanja o ovim važnim pitanjima. Ovdje će se — u prvom redu — nastojati prikazati povijesni uvjeti, upravo povijesne odrednice u kojima se književni i uopće kulturni život naših popova glagoljaša, a to uglav- nom znači i našeg priprostog čovjeka srednjeg vijeka, odvijao, razvio i rasevao, i na koncu, iz kojih je sve razloga taj bujni život naje- danput zastao, zahirio i nestao. Kako je bilo moguće da je nakon velikog i ambicioznog pothvata hrvatskih protestantskih radnika iz Istre, a koji su nikli iz glagoljaške sredine, sav rad na glagoljskom pismu i na hrvatskom jeziku najedanput zamro, ugušio se i nestao, i nije oživio do u 19. st., a u središnjoj Istri upravo do naših dana? Istarski prostor bio je naseljavan Slavenima tokom 7. i 8. st., a Rižanski pravorijek (Placitum Risanum)! iz g. 804. svjedoči da su 1 Kandler P., Codice diplomatico istriano, Anno 804; Parlamento istriano sulle Querimonie della Provincia, Osservatore Triestino, 1845, br. 65. i 76, tekst je preveo i latinski prijepis donio Don Luka Kirac u Crticama iz istarske povijesti, Zagreb 1946, str. 55—59 i 287—292. 333