Sclava, odnosno g. 1158. Via Sclavonica.! Izvori s početka 12. st.
(1102) spominju mjesto Gologoricu, a iz istog stoljeća imamo zabi-
lježeno ime Roča (Ronz), Črnigrada i Beligrada kod Roča (Cerno-
gradus, Bellegradus), Huma (castrum Cholm), Vranja (castrum Vra-
na) i Letaja (castrum Letaj).? Sve to govori o intenzivnoj hrvatskoj
kolonizaciji u središnjoj Istri, ali i na obali,

Ipak, susjedstvo moćne i sumnjičave Venecije, koja se s akvi-
lejskim i gradeškim patrijarsima otimala o Istru, a jednako tako
ratovi i sukobi među feudalnim gospodarima nisu pogodovali stva-
ranju zrele klime za neku jaču kulturnu aktivnost u gradovima, ni
na latinskom ni na talijanskom, ali niti na hrvatskom jeziku.

Hrvatska naselja u središnjoj Istri uspjela su za to vrijeme ži-
vjeti u izvjesnoj kulturnoj i stvaralačkoj atmosferi, a to zahvaljujući
u prvom redu pismu — glagoljici, i staroslavenskom jeziku hrvatske
redakcije. Osjetila se dosta rano potreba za stvaranjem određenog
knjiškog repertorija koji je ulazio u brevijare i različite zbornike
namijenjene u prvom redu domaćim crkvenim potrebama (službe
lokalnim svecima, npr.).

Postoje različita mišljenja o širenju glagoljskog pisma i baštine
Svete braće na hrvatski prostor. Misija Konstantina-Cirila i Metodija
u Moravsku g. 863. mogla je — barem djelomično — već u prvim
godinama imati utjecaja i na hrvatski narodni prostor u Posavskoj
Hrvatskoj. Osobito je taj utjecaj mogao porasti kad je Metodije bio
imenovan srijemskim nadbiskupom (oko g. 870). Pretpostavka da je
put Solunske braće Konstantina-Ćirila i Metodija u Rim vodio kroz
Hrvatsku, i posebno kroz Istru, ne da se lako dokazati, ali se ne može
tek olako ni odbaciti. Takvu je pretpostavku izrazio već F. Rački,'
a njoj je sklon i J. Hamm.' Nema sumnje da je Metodije u svojim
pohodima Rimu mogao prolaziti istarskim terenom: od Blatanskog
Kostela preko Posavske Hrvatske na Tarsatiku, uz more preko Plo-
mina u Pazin i Poreč, i dalje lađom u Mletke. Tim se putem mogao
i vraćati iz Rima. Nema razloga ne pretpostavljati da je Metodije
na svojim putovanjima proputovao Istrom, koja je tada već bila
uglavnom slavenska, jer je barem jedanput putovao morem, a to je

+ Antoljak S., Problematika najranijeg doseljenja i nastanjenja Sla-
vena-Hrvata u Istri, Starine 48, Zagreb 1958, str. 51 i bilješke 85—90.

* Kos F., Gradivo za zgodovino Slovencev IV (1920), br. 5, str. 2—4.

* Rački F., Viek i djelovanje sv. Cyrilla i Methoda slovjenskih apošto-
lov, II, Zagreb 1859, str. 212.

? Hamm _J., Staroslavenska gramatika, Zagreb 1958%, str. 47—48.

335