Sclava, odnosno g. 1158. Via Sclavonica.! Izvori s početka 12. st. (1102) spominju mjesto Gologoricu, a iz istog stoljeća imamo zabi- lježeno ime Roča (Ronz), Črnigrada i Beligrada kod Roča (Cerno- gradus, Bellegradus), Huma (castrum Cholm), Vranja (castrum Vra- na) i Letaja (castrum Letaj).? Sve to govori o intenzivnoj hrvatskoj kolonizaciji u središnjoj Istri, ali i na obali, Ipak, susjedstvo moćne i sumnjičave Venecije, koja se s akvi- lejskim i gradeškim patrijarsima otimala o Istru, a jednako tako ratovi i sukobi među feudalnim gospodarima nisu pogodovali stva- ranju zrele klime za neku jaču kulturnu aktivnost u gradovima, ni na latinskom ni na talijanskom, ali niti na hrvatskom jeziku. Hrvatska naselja u središnjoj Istri uspjela su za to vrijeme ži- vjeti u izvjesnoj kulturnoj i stvaralačkoj atmosferi, a to zahvaljujući u prvom redu pismu — glagoljici, i staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije. Osjetila se dosta rano potreba za stvaranjem određenog knjiškog repertorija koji je ulazio u brevijare i različite zbornike namijenjene u prvom redu domaćim crkvenim potrebama (službe lokalnim svecima, npr.). Postoje različita mišljenja o širenju glagoljskog pisma i baštine Svete braće na hrvatski prostor. Misija Konstantina-Cirila i Metodija u Moravsku g. 863. mogla je — barem djelomično — već u prvim godinama imati utjecaja i na hrvatski narodni prostor u Posavskoj Hrvatskoj. Osobito je taj utjecaj mogao porasti kad je Metodije bio imenovan srijemskim nadbiskupom (oko g. 870). Pretpostavka da je put Solunske braće Konstantina-Ćirila i Metodija u Rim vodio kroz Hrvatsku, i posebno kroz Istru, ne da se lako dokazati, ali se ne može tek olako ni odbaciti. Takvu je pretpostavku izrazio već F. Rački,' a njoj je sklon i J. Hamm.' Nema sumnje da je Metodije u svojim pohodima Rimu mogao prolaziti istarskim terenom: od Blatanskog Kostela preko Posavske Hrvatske na Tarsatiku, uz more preko Plo- mina u Pazin i Poreč, i dalje lađom u Mletke. Tim se putem mogao i vraćati iz Rima. Nema razloga ne pretpostavljati da je Metodije na svojim putovanjima proputovao Istrom, koja je tada već bila uglavnom slavenska, jer je barem jedanput putovao morem, a to je + Antoljak S., Problematika najranijeg doseljenja i nastanjenja Sla- vena-Hrvata u Istri, Starine 48, Zagreb 1958, str. 51 i bilješke 85—90. * Kos F., Gradivo za zgodovino Slovencev IV (1920), br. 5, str. 2—4. * Rački F., Viek i djelovanje sv. Cyrilla i Methoda slovjenskih apošto- lov, II, Zagreb 1859, str. 212. ? Hamm _J., Staroslavenska gramatika, Zagreb 1958%, str. 47—48. 335