SLOVO, sv. 44-46 (1994-'96), 406-412, Zagreb 1996. UDK:: 92Parčić:003.349.1 PPRILOZI: STAROSLAVENSKA AKADEMIJA I NJEZINO ZNAČENJE DJELOVANJE DRAGUTINA ANTUNA PARČIĆA NA KRKU Mateo ŽAGAR, Zagreb 'Naslov ovoga priloga možda je naizgled i neobičan, jer se može činiti da je Dragutin Antun Parčić gotovo svugdje, zapravo, više djelovao negoli na sa- 'mom otoku Krku. Ne računamo li prvih 11 godina njegova života (do odlaska u gimnaziju u Zadar) i povremene boravke (kad je npr. navraćao iz Rima), Parčić je u Krku i Glavotoku, boravio svega desetak godina. Kad govorimo, i inače, o redovniku, tek katkad možemo kazivati o njegovu zemaljskomu domu za cio život, mjestu odlazaka i povrataka. Parčić je to mjesto na poseban način imao. Bio je to otok Krk, zapravo Glavotok i sam grad Krk. Istodobno, iz raz- ličitih pobuda, želio ga je napustiti čim je tu dulje boravio, no potom i vraćati mu se. Rodio se 1832. godine u Vrbniku, jamačno »najsvećeničkijem« gradu »naj- svećeničkijeg« našeg otoka. Otišao je iz toga glagoljskoga grada, u kojemu je, uz materinski jezik, odrana slušao staroslavenski, u Glavotok, gdje ga je rođak primio u zaštitu franjevačkog trećeg reda. Otada je u tamošnji samostan Sv. Marije redovito navraćao, pa i nakon što je napustio svoju redovničku zajedni- cu. Prvi put otišao je s Glavotoka vrlo rano. U višu pučku školu uputili su ga glavotočki trećoreci u obližnji Krk. Ondje je bila tada njemačko-talijanska škola, pa je poznat podatak, a prema Parčićevu kasnijem kazivanju, kako je zabilježio Daroslav, autor njegove biografije, odnosno Kvirin Klement Bone- fačić,! da je na posebne papiriće bilježio neke hrvatske riječi kojima je postepeno saznavao odgovarajuća talijanska značenja, te ih na te, danas bismo rekli, »kartice« marljivo upisivao. Time je, možemo reći, počeo Parčićev leksi- kografski rad i uopće njegova djelatnost na Krku, iako tada nije imao ni deset 1 Daroslav, D. A. Parčić, Kurykta - Krk, 1903. 406