SLOVO, sv. 44-46 (1994-'96), 406-412, Zagreb 1996. UDK:: 92Parčić:003.349.1
PPRILOZI: STAROSLAVENSKA AKADEMIJA I NJEZINO ZNAČENJE

DJELOVANJE
DRAGUTINA ANTUNA PARČIĆA NA KRKU

 Mateo ŽAGAR, Zagreb

'Naslov ovoga priloga možda je naizgled i neobičan, jer se može činiti da je
Dragutin Antun Parčić gotovo svugdje, zapravo, više djelovao negoli na sa-
'mom otoku Krku. Ne računamo li prvih 11 godina njegova života (do odlaska
u gimnaziju u Zadar) i povremene boravke (kad je npr. navraćao iz Rima),
Parčić je u Krku i Glavotoku, boravio svega desetak godina. Kad govorimo, i
inače, o redovniku, tek katkad možemo kazivati o njegovu zemaljskomu domu
za cio život, mjestu odlazaka i povrataka. Parčić je to mjesto na poseban način
imao. Bio je to otok Krk, zapravo Glavotok i sam grad Krk. Istodobno, iz raz-
ličitih pobuda, želio ga je napustiti čim je tu dulje boravio, no potom i vraćati
mu se.

Rodio se 1832. godine u Vrbniku, jamačno »najsvećeničkijem« gradu »naj-
svećeničkijeg« našeg otoka. Otišao je iz toga glagoljskoga grada, u kojemu je,
uz materinski jezik, odrana slušao staroslavenski, u Glavotok, gdje ga je rođak
primio u zaštitu franjevačkog trećeg reda. Otada je u tamošnji samostan Sv.
Marije redovito navraćao, pa i nakon što je napustio svoju redovničku zajedni-
cu. Prvi put otišao je s Glavotoka vrlo rano. U višu pučku školu uputili su ga
glavotočki trećoreci u obližnji Krk. Ondje je bila tada njemačko-talijanska
škola, pa je poznat podatak, a prema Parčićevu kasnijem kazivanju, kako je
zabilježio Daroslav, autor njegove biografije, odnosno Kvirin Klement Bone-
fačić,! da je na posebne papiriće bilježio neke hrvatske riječi kojima je
postepeno saznavao odgovarajuća talijanska značenja, te ih na te, danas bismo
rekli, »kartice« marljivo upisivao. Time je, možemo reći, počeo Parčićev leksi-
kografski rad i uopće njegova djelatnost na Krku, iako tada nije imao ni deset

1 Daroslav, D. A. Parčić, Kurykta - Krk, 1903.
406